Tjedan dana nakon presude Saveznog ustavnog suda iz Karlsruhea, kojom je zabranjena prenamjena 60 milijardi eura preostalih iz fonda za borbu protiv korone u fond za zaštitu klime, jasno je da vladajuća koalicija nema usklađen plan B. Tek malo po malo postaju jasne dimenzije odluke Saveznog ustavnog suda.

Ali, sigurno je da Fond za zaštitu klime KTF sad ima 60 milijardi eura manje na raspolaganju. Vlada je kao nužnu mjeru uvela privremenu zabranu trošenja već odobrenih sredstava. Ali, što Savezna vlada može učiniti srednjoročno?

Smanjiti izdatke

Za ovu opciju su prije svega liberali (FDP). Presuda Saveznog ustavnog suda je šansa da se nakon godina stalnog zaduživanja počne trošiti samo onoliko koliko se ima u blagajni, kažu oni. Fond za zaštitu klime ima vlastite prihode od trgovine emisijom i naplate za izlučivanja ugljičnog dioksida, koji će i dalje donositi novac u blagajnu.

Ali, Fond će do 2027. godine imati gotovo 30 posto manje sredstava na raspolaganju ako potpuno ostane bez tih 60 milijardi eura iz fonda za borbu protiv korone, piše Deutsche Welle. To znači da će biti manje novca za poticanje zaštite klime, preobrazbu gospodarstva i subvencije. Na taj problem upozorava savezni ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni).

Povećati prihode

Među socijaldemokratima i Zelenima mnogi podržavaju ideju povećanja poreznih prihoda. Iz obiju stranaka se uvijek iznova čuje prijedlog da se poveća porez onima koji imaju veliku imovinu i koji dobro zarađuju.

fijasko

Bombastična presuda: Fond vrijedan 200 milijardi eura neustavan?

Ali liberali se protive povećanju poreza. Druga mogućnost bi bila povećanje cijene za izlučivanje ugljičnog dioksida, čime bi bili povećani prihodi Fonda za zaštitu klime. Ali, zbog toga bi poskupio benzin i grijanje na fosilna goriva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ublažiti kočnicu prekomjernog zaduživanja ili ju potpuno ukinuti

Kočnica prekomjernog zaduživanja unesena je 2009. u njemački Temeljni zakon (ustav) kako bi se spriječilo vođenje politike na račun budućih generacija. Savezna vlada zato smije samo u ograničenom obujmu uzimati kredite. Osobito Zeleni smatraju da je odredbe kočnice prekomjernog zaduživanja prestroge, da se time sprječava investicije države.

I u SPD-u mnogi tako razmišljaju. Ali, za promjenu kočnice prekomjernog zaduživanja u Temeljnom zakonu potrebna bi bila dvotrećinska većina zastupnika u njemačkom parlamentu Bundestagu. Stranke Unije (CDU/CSU) su protiv toga, a liberali pogotovo.

Izvanredni fond za zaštitu klime

Nakon ruskog napada na Ukrajinu njemački parlament je dvotrećinskom većinom prihvatio stvaranje posebnog fonda za njemačku vojsku Bundeswehr od 100 milijardi eura i to je uneseno u Temeljni zakon. Slična stvar bi se mogla učiniti i sa zaštitom klime. Ali, za to bi bio potreban pristanak stranaka Unije.

Ponovo proglasiti kriznu situaciju

Supredsjednica SPD-a Saskia Esken i Njemački savez sindikata DGB zahtijevaju da se za ovu i iduću godinu izvan snage stavi kočnicu prekomjernog zaduživanja. Kao što je to učinjeno 2020. i 2022., kad je proglašena krizna situacija, najprije zbog pandemije, a onda zbog energetske krize. Zato je tih godina bilo moguće novo zaduživanje za stotine milijardi eura. Prema Temeljnom zakonu je stavljanje izvan snage kočnice prekomjernog zaduživanja moguće u slučaju prirodnih katastrofa i izvanrednih kriznih situacija koje država ne može kontrolirati.

Vrijedi li to za sadašnju situaciju, u to neki sumnjaju, pa bi vjerojatno bilo podnošenje tužbe Saveznom ustavnom sudu u Karlsruheu. Prednost ove opcije je to što bi kriznu situaciju mogle proglasiti stranke vladajuće koalicije jednostavnom većinom u Bundestagu, ne bi im dakle bila potrebna dvotrećinska većina i potpora stranaka Unije.