Pandemija koronavirusa, koja je posebno teško pogodila Španjolsku i Italiju, otvorila je stare podjele između sjevera i juga Europe po pitanju kako podijeliti novac i ublažiti zdravstvenu i ekonomsku krizu.

Tema oko koje se štedljivi sjever i prezaduženi jug (opet) gledaju preko nišana su korona obveznice, ideja da svih 19 članica eurozone zajednički izdaju dug za koji bi svi bili solidarno odgovorni, no čini se da ta opcija nije pretjerano izgledna. Izdanje korona obveznica pomoglo bi Italiji i Španjolskoj u kojima je u proteklih par tjedana umrlo gotovo 28.000 ljudi, a oboljelo oko 265.000 da dođu do jeftinijeg novca.

HPB

Beskontaktne kartice za vlasnike zaštićenih računa

Žestoko protiv toga su sjeverne zemlje, posebno Njemačka i Nizozemska, koje smatraju da za to sasvim dobro može poslužiti Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). Kvaka je, međutim, u tome da novac iz ESM-a, a riječ je potencijalu kreditiranja od 500 milijardi eura, dolazi kondicionalno, u pravilu namjenski i pod strogim nadzorom trošenja.

Da salva kritika, poput one da se Njemačkoj pomoglo nakon II. Svjetskog rata i da je vrijeme da ona solidarnost pokaže danas, može stvoriti duboki razdor unutar Unije, ilustrira javna isprika šefice EK Ursule von der Leyen Italiji zbog kasne reakcije i manjka solidarnosti.

Komisija je stoga izašla s kompromisnim prijedlogom; riječ je o novom instrumentu SURE, za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti vrijednom 100 milijardi eura, pri čemu nema unaprijed zadanog limita za pojedinu članicu. Instrument je namijenjen zaštiti radnih mjesta i radnika pogođenih ekonomskim posljedicama pandemije, a u obliku zajmova će ga odobravati EU državama članicama.

Za financiranje zajmova Komisija će se zadužiti na financijskim tržištima te potom sredstva pozajmljivati članicama pod povoljnim uvjetima čime bi one koristile benefit kreditnog rejtinga EU i niskih troškova zaduživanja. Iz EK ističu da bi se zajmovi temeljili na sustavu dobrovoljnih jamstava, a startat će kad sve članice pruže garancije.

Krediti su namijenjeni da pomognu državama u amortiziranju naglih skokova javnih rashoda radi očuvanja radnih mjesta, poput pokrivanja troškova programa skraćivanja radnog vremena ili mjera za samozaposlene osobe. Komisija, također, predlaže da se sva raspoloživa sredstva iz strukturnih fondova preusmjere na suzbijanje koronavirusa.

Solidarnost na djelu

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“U sadašnjoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa u obzir dolaze samo najsnažnije mjere. Moramo iskoristiti sve resurse koji su nam na raspolaganju. Svaki dostupan euro iz proračuna EU-a bit će preusmjeren na rješavanje krize, olabavit će se sva pravila kako bi se osigurao brz i učinkovit protok financijskih sredstava”, obećala je von der Leyen naglašavajući da je to “europska solidarnost na djelu”.

Danas bi pred Eurogrupu trebala izaći i Europska investicijska banka (EIB) sa svojim prijedlogom paketa od 200 milijardi eura pomoći europskom gospodarstvu zasnovanom na garantnom fondu vrijednom 25 milijardi eura.

Paneuropski fond zamišljen je kao štit za europske tvrtke suočene s manjkom likvidnosti, a bit će uspostavljen s kontribucijom članica i otvoren za sudjelovanje ostalim europskim institucijama. Shemu će implementirati EIB i Europski investicijski fond (EIF) u suradnji s lokalnim bankama, Komisijom i drugim partnerima.

EIB-a ističu da bi plasiranje sredstava kroz grupu također omogućilo da članice iskoriste vrhunski rejting te banke (što je argument manje zagovornicima korona obveznica), kao i da je garantni fond u potpunosti bio komplementaran nacionalnim paketima pomoći.

Može li zakašnjeli odgovor na pandemiju donijeti potrese Europskoj uniji koja još uvijek ‘finišira’ Brexit? “Dosad se pokazalo da su se u krizama obično ojačavali integracijski procesi unutar EU. I Europski stabilizacijski mehanizam, jača fiskalna pravila i novi instrumentarij ECB-a proizašli su iz posljednje krize”, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić koji Komisijin prijedlog vidi kompromisnim rješenjem koje bi svima moglo biti prihvatljivo.

Cijena zaduženja

Vrijedi napomenuti da Hrvatska ne može računati na ESM, barem po trenutno zacrtanim pravilima, jer nije članica eurozone. Stoga će Vlada nužnih 65 milijardi kuna, koliko teži tromjesečni paket odgoda i otpisa u kombinaciji s iznosom potrebnim za isplatu plaća i mirovina i otplate starog duga, namicati (najvećim dijelom) na domaćem tržištu, a na milijardu eura može računati iz europskih fondova.

Prva tranša od 6,3 milijarde kuna već je odrađena s bankama kojima je regulator snizio obveznu pričuvu oslobodivši taj novac, a ministar financija Zdravko Marić najavio je daljnje razgovore s bankama i domaćim mirovinskim fondovima.

Drugi korak je izlazak na strana financijska tržišta. Unatoč stotinama milijardi eura globalno najavljenih paketa za spas, novca ima nakon niza godina ekspanzivne monetarne politike, no pitanje je cijene.

Prošlog tjedna rejting agencija Fitch snizila je Hrvatskoj izglede iz pozitivnih u stabilne, no sam rejting ostao je nepromijenjen. Fitch očekuje pad BDP-a od 5 posto na razini godine, ali i oporavak iduće godine. Lošija vijest je predviđanje odgode ulaska u tečajni mehanizam za najmanje godinu dana što gura prinose i cijenu duga države prema dva posto.