Od početka krize banke su prodale 1,5 milijardi kunanenaplaćenih kredita građana i 15 milijardi kuna korporativnog duga, piše Večernji list.  Pozamašni dugovi blokiranih građana i tvrtki već su dulje vrijeme predmet velike trgovine koja se, očito, isplati svim akterima.

Od početka krize banke su prodale 16,6 milijardi kuna nenaplaćenih kredita, a podaci o takvim transakcijama iz prošle i ove godine pokazuju da se prosječna cijena prodanih dugova kretala 20 do 33 posto.

Primjerice, 2015. godine 940 milijuna kuna neotplaćenih kredita građana prodano je za petinu vrijednosti, odnosno 200 milijuna kuna, no 2016. godine cijena duga od 600 milijuna kuna prodana je za četvrtinu početne vrijednosti.

Tko god je taj dug kupio ne namjerava izgubiti na njemu te računa da će dobro zaraditi, a vlasnici najpoznatijih agencija navodili su da im se uspješnost naplate kreće između 50 i 80 posto. Na domaćem se tržištu nametnulo petnaestak tvrtki koje se bave otkupom i naplatom loših dugova, a prema podacima Poslovne Hrvatske najuspješniji je u tom biznisu njemački Eos Matrix koji je 2015. godine ostvario 71 milijun kuna prihoda i 16,3 milijuna kuna dobiti. Među prvih pet zapravo su strane tvrtke iz Njemačke, Švedske, Francuske i Slovenije koje imaju međunarodna iskustva s naplatom potraživanja te ih sada primjenjuju i kod nas.

Igor Vujović iz udruge Potrošač kaže da mu se svakodnevno javljaju građani s pritužbama na postupanje modernih utjerivača dugova. Legalan je to i posve civiliziran biznis tako da nema ucjenjivanja, prijetnji, batina i svega ostalog što postoji u sivoj zoni, no građani se žale da tvrtke za naplatu dugova ipak prelaze granicu pristojnog i dopuštenog na način da se kod susjeda raspituju o njima ili ih prečesto telefonom nazivaju podsjećajući ih na neplaćene dugove.