U propali vukovarski Berg, tvornicu betonskog crijepa o kojoj smo pisali prošloga tjedna kao o korisniku teško naplativih 4,3 milijuna kuna kredita ugaslog Fonda za razvoj i zapošljavanje (FRZ), nesebično su ulagali i drugi državni fondovi. Tako je Fond za obnovu i razvoj Vukovara 2009. i 2010. u Berg uložio po 750.000 kuna, zbog čega su taj fond – kako nam je potvrdila njegova čelnica Ljiljava Bažević – posjetili djelatnici DORH-a i uzeli dokumentaciju. Tvornici crijepa pomagao je još jedan lokalni razvojni fond i, kako neslužbeno doznajemo, triput uplatio po 145.000 kuna. Berg je uspio dobiti čak i 800.000 kuna vrijednu darovnicu Svjetske banke, za što inače postoje rigorozne kontrole. Taj je novac dobiven preko Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za “proširenje industrijske proizvodnje”, i to u ožujku 2010.,, godine, kad je tvrtka već bila upropaštena. U trenutku otvaranja stečaja Berg je bio dužan više od 20 milijuna kuna, dobivenih uglavnom od HBOR-a i HPB-a.

Kutle ušao 2005.
Ono što sigurno znamo jest da je HBOR, nakon velikog kredita za početak proizvodnje (navodno 18 milijuna kuna dobivenih nakon mirne reintegracije), Bergu preko Partner banke isplatio još šest milijuna kuna kredita za poticanje izvoza, koji je, kako pokazuju indicije, nenamjenski utrošen. Široke je ruke bila i druga banka u državnom vlasništvu: kredit od 2,9 milijuna kuna dala je Hrvatska poštanska banka (HPB), koja će također teško vratiti svoj novac. Otkako je Berg u stečaju, imovina procijenjena na 5,6 milijuna eura već je rasprodana po simboličnim cijenama, a banke vjerovnici ne očekuju puno ni od prodaje zemljišta u vukovarskom predgrađu. Ona stvarna vrijednost, tvornica Berg koja je pod imenom Građevinara nekoć gradila tvornicu Borovo i hotele po Jadranu a ne tako davne 2007. zapošljavala osamdesetak Vukovaraca, trajno je uništena. Kako se čini, za silni utrošeni novac državnih banaka i fondova, kao i izgubljena radna mjesta u gradu u koji se prigodničarski kune svaka hrvatska vlada, nikoga nije briga. Izvučenim novcem su preko Orion grupe izgrađeni stanovi na zagrebačkom Laništu.

Tragovi su ipak ostali, pa kako smo uspjeli rekonstruirati iz javno dostupnih izvora, odlaskom u Vukovar i razgovorom s bivšim vlasnikom Marijanom Evićem, Berg je uništila skupina suradnika odbjegloga Miroslava Kutle. Poznati tajkun kupio je Berg 2005., navodno za desetak milijuna kuna, od Milenka Turudića, inače nekadašnjeg vozača Franje Tuđmana, koji je prethodno kupio dionice od radnika. Kutle je odmah doveo svog direktora Damira Rihtarića, koji je nekoć bio direktor Dione i Kamenskog. “Kutle je u Berg počeo dolaziti još 2003. Moram priznati da direktori koje je postavljao i nisu tako loše vodili Berg, no sav je novac iscurio preko Orion grupe: po mojoj računici, ta je ekipa iz Berga izvukla oko 30 milijuna kuna!”, govori nam Ević, koji se nakon povratka iz Švicarske doselio u Vukovar i zaposlio u Bergu. Potkraj 2010. od tvrtke Cepelin upravljanje (predsjednik NO-a Antun Crlenjak) kupio je većinski paket dionica devastirane tvrtke koju nije uspio spasiti od stečaja.

Pretakanje novca
Priča o Laništu počinje 2005., kada je Berg tamo počeo kupovati zemljište. U svim se idućim transakcijama provlače imena Antuna Crlenjaka i Davora Vlajčevića, nedavno privedenih zbog afere Kamensko, čiji su veliki dioničari bili Orion grupa i Vlajčevićeve Vilinske poljane. Investitor projekta na Laništu bila je Orion grupa, osnovana 2005. na adresi Berga. Orion grupa u vlasništvu je T.M. savjetovanja (predsjednik čijeg NO-a je Crlenjak), prva direktorica bila je Sanja Krog, koja je tijekom menadžerske karijere vodila i Berg, gdje ju je naslijedio suprug Roman Krog. Iako je Orion grupa, kojoj je sada direktor Crlenjak, formalno bila naručitelj, radovi su financirani kreditima dobivenim hipotekom na Bergove nekretnine. Berg je formalno bio izvođač radova, a stanove je u stvarnosti gradio F.K.T. iz Ivanić Grada, u vlasništvu Tome Tadića, o kojem je Poslovni dnevnik pisao ljetos zbog sudjelovanja u nezakonitoj prodaji gradskog zemlišta Grabrik u Karlovcu 2008. godine. Novoosnovanoj Orion grupi prihod naglo raste sa 800.000 kuna u 2006. na gotovo 119 milijuna kuna u 2008., odnosno 145 puta više. Usporedno s time, Bergu prihod skoro jednako brzo pada sa 128 milijuna kuna u 2007. na 29 milijuna kuna u 2008. Novac je pretočen preko Laništa, gdje su samo tijekom 2007. Bergovim novcem sagrađeni objekti vrijedni 134,2 milijuna kuna. Međutim, kad su stanovi napokon bili gotovi, počela je kriza i nije ih se imalo kome prodati, a nastradao je – Berg.

Kreditori ciljano neumoljivi
Šteta, jer Berg je, kao tvornica koja proizvodi traženu robu a država je financijski podržava, 2008. proglašen najbržerastućom tvrtkom u Slavoniji i Baranji. Te godine u NO Berga dolazi Antun Crlenjak i vrlo brzo proizvodnja betonskog crijepa gotovo zamire, pa 2009. prihod pada na svega 5,5 milijuna kuna. Tvrtka je ubrzo blokirana ovrhom Ministarstva financija i stvoreni su uvjeti za otvaranje stečaja. Radnici Berga su prebačeni u novu tvrtku Berg proizvodnja, koja uskoro također odlazi u stečaj, a zaposlenici na ulicu. “Pokušao sam spasiti Berg, u rujnu 2010. ponovno sam pokrenuo proizvodnju, za 2011. smo imali narudžbu 1,5 milijuna komada crijepa, ali Berg je ipak završio u stečaju zato što su ga prijašnji vlasnici opteretili kreditima koji su potrošeni tko zna kako. Pokušao sam se dogovoriti s kreditorima, no HPB nije bio spreman pristati na obročnu otplatu kako bi mogli početi proizvodnju. Tražili su da vratimo kredit do zadnje lipe i time nam zapečatili sudbinu, iako su prijašnjim vlasnicima davali kredite bez kriterija i stalno ih prolongirali. Njima je u interesu da Berg ne radi, da više nitko ne pita što je s tim kreditima i kako su utrošeni”, objašnjava nam Marijan Ević kako je upropašten najveći proizvođač betonskog crijepa u Hrvatskoj i okolnim zemljama, smješten u regiji u kojoj se kuće stalno obnavljaju.

Izvlačenje novca

Od lažnih farmi do zaraslih voćnjaka
U Vinkovačkoj 48 u Vukovaru registriran je i Eko grad, preko kojeg su Crlenjak i Vlajčević izvukli 14 mil. kuna kredita za nepostojeću farmu konja. Tu su i Berg grupa, Berg proizvodnja (obje u stečaju), ali i Novatech agro, bivši vlasnik Hana voćnjaka Kukljaš u Vukojevcima. Taj su voćnjak 2009. kupile Vlajčevićeve Vilinske poljane, a kao garancija za kredit Slavonske banke ponuđeni su – stanovi na Laništu. Suvlasnik Vilinskih poljana odnedavna je Ninoslav Pavić, čija je tvrtka Com.com 2008. Kutli platila 33,6 mil. kuna za fantomsku Daltu. Taj je potez Pavić pravdao “vrijednošću projekta Hana voćnjaci”, u kojima berbe nije bilo devet godina.

Kćer progutala osnivača

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Orion ih preuzeo, od Berga neće ostati ništa
Kao većinski vlasnik Berga, Marijan Ević je pristao na otvaranje stečaja nadajući se nastavku proizvodnje, no stečajna je upraviteljica ljetos rasprodala sve strojeve. “Da sam znao što će napraviti, ne bih se suglasio sa stečajem, nego bih nastavio proizvodnju i polako vraćao tuđe dugove. A sada se po bagateli rasprodaje imovina, dolaze i kupci zemljišta, pa uskoro od Berga neće ostati ništa. Na kraju je Orion grupa preuzela Berg, odnosno tvrtka kćer progutala je osnivača”, rezignirano će Ević dok stoji ispred vrata tvorice koja su širom otvorena jer tamo se više nema što ukrasti. Nema više ni ploče s imenom Orion grupe, koja je sjedište prebacila u naselje koje je sagradila – Lanište.