Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade, izradio je sa svojih 30 suradnika Strateški plan gospodarskog razvoja toga gradića u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Ambiciozan plan predviđa povratak metalske i prerađivačke industrije u Pregradu, uz okretanje turizmu. U toj proizvođačko-uslužnoj kombinaciji tražit će priliku za svjetliju budućnost, a u svim će se ciljevima maksimalno osloniti na europske fondove, objašnjava Vešligaj u intervjuu za Poslovni dnevnik. 

Tko je izradio Strateški plan gospodarskog razvoja Pregrade?
Strategiju je napravilo 30-ak ljudi koji tamo žive nakon što su odlučili stvar preuzeti u svoje ruke. Odlučili smo se ne uzimati vanjske konzultante. 

Odlučili ste biti izvan modernog trenda uzimanja i plaćanja vanjskih konzultanata?
Na žalost, nemamo novac kojim ih možemo platiti. Možda bismo ih i uzeli da ga imamo. Mislim da je ovo najbolje rješenje jer su plan izradili domaći ljudi koji tamo žive. 

Plan je prilično ambiciozno postavljen. Na što ste se usredotočili?
Naša strategija fokusira se na osnaživanje gospodarstva: od povećanja kapaciteta za povlačenje novca iz EU fondova do povećanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, na kojem počiva pregradska ekonomija. U blizini smo Huma na Sutli, koji je najsnažniji industrijski bazen u županiji i u kojem radi mnogo naših stanovnika. Neki se pogoni sele u Pregradu zbog sve skučenijeg prostora jer naš grad ima veliku mogućnost teritorijalnog širenja. 

Koje proizvođačke grane su najzastupljenije u Pregradi?
Zasad one koje su tradicionalne na našem području: prerađivačka industrija i metaloprerađivačka. To su dvije dominantne industrije, u njima očekujemo rast. To su dva najveća gospodarska sektora koja najavljuju nova zapošljavanja i to moramo iskoristiti. 

Kako namjeravate privući nove proizvođače?
Gradsko vijeće nedavno je donijelo odluku da poslovno-proizvodne djelatnosti u prvoj godini oslobađamo svih komunalnih doprinosa i naknada. U drugoj godini oslobađamo 75 posto, a u trećoj 50 posto. Postoje investitori koji su već 2006. zakupili prostore u Pregradi, ali zbog krize nisu počeli s investicijama. Sada se opet pokreću, pa je u poslovnoj zoni Pregrada krenula investicija u pogon za obradu materijala Barić alatničarstva od tri milijuna kuna. Očekujemo da ćemo riješiti određene imovinsko-pravne probleme i realizirati najavljenu investiciju od 12 milijuna kuna u logistički centar u Pregradi. 

Jeste li za pristupanja Hrvatske EU uspjeli iskoristiti prekogranične projekte sa slovenskim općinama i gradovima, kao što su to učinile pojedine općine u Zagorju?
Pregrada nije neposredno uz samu granicu, ali smo mogli to iskoristiti. Smatram da bivša garnitura nije imala pretjerana sluha za takvu suradnju. Mnogi gradovi i općine nemaju dovoljno stručnog kapaciteta za privlačenje novca iz fondova EU. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Kakva je situacija s Pregradom?
Jedan od prvih ciljeva u Strateškom planu osnivanje je agencije koja će se baviti isključivo s apliciranjem projekata EU. Napravili smo transformaciju lokalne uprave te u skladu s njom osnovali posebni upravni odjel za financije i gospodarstvo. Dobili smo dvije stručne osobe koje su dovedeno isključivo za to. Komunalna infrastruktura nam je tanka i tu se moramo maksimalno osloniti na fondove EU.

Koji su vaši najveći infrastrukturni projekti?
Sanacija cesta jedan je od prioriteta. Sa 260 cesta najveći smo u županiji i kao grad se moramo uhvatiti s tim u koštac. Pritom se oslanjamo na fond za ruralni razvoj. Sanacija vodoopskrbe je pri kraju, a onda slijedi ulaganje u odvodnju, u sklopu čega ćemo graditi kolektore i pročistač vrijedne 23 milijuna kuna. Sve to nećemo moći realizirati bez novca iz fondova. 

Osim prerađivačke industrije, u planu se spominje i turizam kao grana na koju će se Pregrada oslanjati.
Mi smo jedini grad u Zagorju koji ima srednju glazbenu školu, pa smo se odlučili osloniti i na kulturni turizam. Ta turistička grana sada nam je dosta važna. Imamo snažne i kvalitetne vinare s međunarodnim nagradama, a manifestacija "Branje grozja" godišnje privuče 15.000 gostiju. Naša možda i medijski najpoznatija manifestacija tradicionalno je pucanje iz kubura u vrijeme Uskrsa, što također želimo iskoristiti za promidžbu. Obnovom burga Kostelgrad uvelike bismo promovirali i uskrsno pucanje iz kubura koje se odvija u podnožju. Velika nam je želja sagraditi biciklističku stazu do Krapinskih toplica i na tome intenzivno radimo. Jedini nam je problem nedostatak smještajnih kapaciteta i to moramo ispraviti.