Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas, govoreći na konferenciji „Nova Europa – stare vrijednosti?" u Opatiji, da Europska unija bez obzira na krize i teškoće obećava i da je njena budućnost više, a ne manje Europe, na temeljnim vrijednostima ljudiskih prava i mira.

Govoreći o tome što nam od 1. srpnja donosi europejstvo i kuda će se Europska unija razvijati, Josipović je rekao da ga, s obzirom na aktulanu gospodarsku i institucionalnu krizu, novinari etabliranih europskih zemalja često pitaju zašto Hrvatska želi ući u EU, a on im odgovara da Hrvatska ulazi iz istog razloga iz kojeg njihove zemlje ne žele izaći.

Ja vjerujem u ideju EU, bez obzira hoće li se razvijati na dvije razine, kao prva i druga liga, ili će se nastaviti zajednički, kazao je naglasivši da je budućnost Europe više, a ne manje Europe. Dodao je da je teško zamisliti da se Europa može razvijati ako se ne ustraje na temeljnim vrijednostima, posebice miru i ljudskim pravima te da je pravnička profesija, posebice u novim članicama, na velikom izazovu.

Pitanje prava i europeizacije našeg prava ponajmanje je pitanje tehnike i normi, već prije svega pitanje vrijednosti i jesmo li povezali pravo s vrijednostima koje Europa želi zaštiti, rekao je danas na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Nova Europa – stare vrijednosti?, Reforma i postojanost“, na kojoj se od jučer u opatijskoj Vili Antonio razmatraju pitanja globalizacije i europeizacije u krizi.

Često se griješi da je EU prije svega gospodarska zajednica, ona to jest s vidljivog spektra, no suština je nešto drugo, rekao je ocijenivši da je EU prije svega alijansa za mir, čija je glavna vrijednost da je s europskog kontinenta uklonila oružane sukobe i konflikte, kao i zaštita ljudskih prava i dostojanstva.

Nastavio je da su pravnici u bivšoj Jugoslaviji razumijevanje prava najčešće tumačili na gramatičkom razumijevanja pravnih normi, a da je prvi doticaj s međunarodnim pravom i međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, pokazao da u svijetu drugačije razmišljaju. Ključ nije gramatičko, nego teleološko razmišljanje, a pravo organizam koji se mijenja, rekao je ističući da je pri tome izuzetno važno povući granicu između teleološkog razmišljanja i samovolje.

Hrvatska je tijekom posljednih 20 godina prošla državnu tranziciju, tranziciju iz rata u mir, tranziciju u kapitalizam, političku tranziciju u višepartijski sustav, sa svim konotacijama na planu demokratizacije i ljudskih prava, te strukturalnu tranziciju, odnosno adaptaciju pravnog sustava europskoj pravnoj stečevini.

Učili smo i ispravljali se i konačno zadovoljili kriterije, uključujući i pravne, te 1. srpnja ulazimo u EU, rekao je naglasivši da će se prilagođavanje europskom pravu nastaviti, kod nas i drugih članica.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Konferenciju su organizirali Jean Monnet interuniverzitetski centar izvrsnosti Opatija, Sveučilište u Rijeci, grad Opatija i Hanns Seidel Stiftung. To je treća konferencija o pravnoj kulturi u tranziciji, a održava se u povodu Dana Europe i skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU.