Iako  je  većina  zemalja  Europske  unije u krizi nastojala zadržati razinu prava svojih  građana na osnovne  zdravstvene usluge, u polovini zemalja Unije  smanjeni su izdaci za zdravstvo, dok je u ostalim zemljama nastupila stagnacija. Također,  porastao  je  broj  usluga  koje građani moraju sami plaćati, a više nego ikad prije produbljen je jaz u kvaliteti zdravstvene usluge unutar zemalja  članica,  navodi  se u upravo objavljenom izvješću Europske  Komisije  “Health  at a Glance: Europe 2014”.

Radi se o redovitom godišnjem izvješću u koje je po prvi put ušla i Hrvatska, a koristili su se zadnji  dostupni  podaci  koji  se  odnose  na  niz  indikatora  kvalitete zdravstvenih  sustava  i razine zdravstvene zaštite, od očekivane smrtnosti do broja doktora i ulaganja u zdravlje. U  prosjeku,  izdaci  za  zdravstvo u čitavoj EU smanjivali su se za 0,6 posto  svake  godine,  u  usporedbi  s godišnjim rastom od 4,7 posto između 2000.  i 2009.

Snižavale su se plaće, naknade plaćenih zdravstvenih usluga, cijene  lijekova,  a  povećavale  participacije  pacijenata.  Izdvajanje za zdravstvo  raslo  je  samo  u  Austriji,  Njemačkoj i Poljskoj, padalo je u Grčkoj,  Italiji,  Portugalu  i  Španjolskoj,  kao  u  Češkoj  i Mađarskoj. Pokazalo  se  pritom  da hrvatski građani, uz Britance i Francuze, najmanje sudjeluju u financiranju svoje zdravstvene skrbi, s tim da plaćamo uglavnom lijekove,  za  razliku  od  Cipra  i  Luksemburga  gdje  pacijenti  najviše vlastitog novca daju za usluge liječnika.

Ne iznenađuje da Norveška i Švicarska troše najviše za zdravstvenu zaštitu, s godišnjom potrošnjom većom od 4.500 eura po stanovniku. Iznad prosjeka EU od  2.193 eura su Nizozemska koja izdvaja 3.829 eura po osobi za zdravstvo, a  Austrija 3.676 te Njemačka s 3.613 eura izdvajanja po stanovniku. Na dnu ljestvice  su  Rumunjska  s izdvajanjem od 753 eura, Bugarska s 900 eura, a
autori  ističu  da  su  na  sličnoj razini i bivše zemlje Jugoslavije kao i Turska. 

Hrvatska  s  izdvajanjem  od 1.133 eura po stanovniku za zdravstvo nalazi  se  uz  bok  Poljskoj,  Mađarska  je  nešto bolja, a Estonija nešto slabija od Hrvatske. Hrvatska je ispod prosjeka EU i po udjelu potrošnje za zdravstvo u BDP-u. Kakva je u tim uvjetima kvaliteta zdravstvene skrbi i života u Hrvatskoj, pročitajte u srijedu u tiskanom izdanju Poslovnog dnevnika.