Njemačko izdanje uglednog britanskog poslovnog dnevnika Financial Times Deutschland (FTD), pokrenuto prije desetak godina, na putu je da postane najnovijom žrtvom nepovoljnih trendova koji su snažno pogodili globalnu novinsku industriju.

Njemačka je najveće europsko tržište tiskanih medija i dosad je bila relativno otporna na tehnološke, kulturološke i demografske sile koje su uzdrmale novine u mnogim drugim razvijenim zemljama, no stvari su se promijenile.

Najveće europsko gospodarstvo usporava s obzirom da danak uzima trogodišnja tvrdokorna dužnička kriza u eurozoni, što dodatno pogađa prihode od oglašavanja i ograničava spremnost potrošača na kupnju novina od kojih većinu mogu čitati besplatno na internetu.

O sudbini FTD-a trebao bi na današnjem sastanku uprave odlučiti njegov izdavač Gruner + Jahr (G+J), kojim upravlja njemački medijski konglomerat Bertelsmann. Svi u listu gotovo su sigurni da mu predstoji gašenje.

"Nema novinara koji vjeruje da će list nastaviti izlaziti", kazao je novinar koji je u listu od njegova pokretanja 2000. godine. Njegov kolega dočarava ozračje izrazom "kuća žalosti".

Glasnogovornik izdavača G+J nije želio komentirati.

Dnevna tiraža FTD-a, otisnutog na papiru u ružičastoj boji lososa po uzoru na britanskog imenjaka, iznosi približno 102 tisuće primjeraka. Osnovan je kao zajedničko ulaganje s tvrtkom Pearson, no taj je izdavač FT-a 2008. prodao svoj 50-postotni udio njemačkom partneru.

Njegov izlazak 2000. snažno je odjeknuo njemačkim tržištem tiskovina zbog modernog dizajna, međunarodne perspektive i slobodnog novinarskog stila. Nikad nije donosio profit a prošlu godinu zaključio je s gubitkom od 10 milijuna eura, prema njemačkim medijskim izvješćima. Akumulirani gubitci od 2000. godine procjenjuju se u visini 250 milijuna eura.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Novinar FTD-a kaže da njemačko tržište svom silom sada pogađa svojevrsna strukturna kriza. "Prije su krize u novinama bile povezane s gospodarstvom. Danas gospodarstvu ide dobro ali se smanjuje broj čitatelja i oglasa. Nismo prvi a ni zadnji koji će biti ugašeni", dodao je.