Za hrvatsku brodogradnju 2018. bila je uvjerljivo najlošija godina od osamostaljenja Hrvatske, i po obavljenim i po ugovorenim novim poslovima. Prema podacima Hrvatske brodogradnje Jadranbrod (HBJ) ove godine isporučene su tek četiri plovne jedinice, nosivosti 50 tisuća tdw-a i 30 tisuća kompenziranih bruto tona (cGT), ukupne vrijednosti 146 milijuna USD.

Tako malo obavljenog posla brodogradilišta nisu imala niti tijekom Domovinskog rata, a najlošija godina po ostvarenju poslova bila je 1995. Tada je u pet škverova (uz Uljanik, Brodosplit, 3. maj i Brodotrogir bila aktivna i Kraljevica), završeno i isporučeno kupcima pet brodova nosivosti 190 tisuća tona i 88 tisuća cGT-a, vrijednih 149 milijuna dolara.

Na svjetskoj razini po svim parametrima najbolje godine po obavljenim poslovima bile su između 2010. i 2012., dok je u Hrvatskoj ta faza bila još ranije, između 2004. i 2007. U tim godinama u prosjeku su godišnje hrvatska brodogradilišta isporučivala 25 brodova s oko 857 tisuća tona nosivosti i 110 tisuća cGT-a. Današnje izvedbe odraz su ne samo slabije potražnje na svjetskom tržištu posljednjih godina, nego i vlastitih problema u poslovanju kroz koje su prolazila ili još prolaze velika brodogradilišta.

Brojni nedovršeni
Ove godine, zbog krize u Uljaniku i 3. maju, prvi put je i više ugovora o gradnji raskinuto nego ih je zaključeno. U knjizi narudžbi koju vodi HBJ vodi se tek pet novogradnji, no riječ je o poslovima male vrijednosti, tek nešto veće od 3 milijuna dolara. S druge strane naručitelji su raskinuli devet ugovora o gradnjama s pulskim i riječkim brodogradilištima koja djeluju unutar grupacije Uljanik.  Od ukupno 17 brodova koliko je grupa imala na početku pripreme dokapitalizacije i restrukturiranja, trenutačno je u knjizi narudžbi ostalo sedam gradnji, odnosno šest, budući da je polarni kruzer u međuvremenu preuzeo naručitelj australska Scenic grupa u vlasništvu Glen Moroneya.

Od navedenog broja brodova ove godine ugovoren je završetak četiri broda, a za jedan je predviđena isporuka iduće godine. Međutim, kako brodogradilišta trenutačno nisu u stanju financirati gradnju brodova, realizacija poslova će ovisiti o ishodu nove potrage za strateškim partnerom za Uljanik, kojima su u Puli upravo otvorena vrata za dubinsko snimanje kompanije. U ostala dva brodogradilišta, u Splitu i Trogiru, imaju, pak, ugovorene 22 novogradnje, a nedovršenih za isporuku u 2018. ostalo je najviše Brodotrogiru, ukupno 8, uglavnom manjih brodova, a u Splitu još nisu isporučena dva broda.

Pesimistične prognoze
Direktoru HBJ-a Siniši Ostojiću iduću godinu u hrvatskoj brodogradnji nije lako prognozirati. Definitivno to neće biti dobra godina, kaže, no puno poslova koji nisu obavljeni u ovoj godini dovršavat će se u 2019., ali i njihovo provođenje će ovisiti o raspletu situacije u Uljaniku i 3. maju. Ne uspije li pronalazak novoga strateškog partnera, Ostojić je pesimističan oko dovršetka brodova, jer prema dosadašnjem iskustvu, stečajnim upraviteljima u prvom planu je namiriti vjerovnike. Za dovršetak brodova u stečaju potrebno je pronaći financiranje gradnje i radnike, pa je, zaključuje Ostojić, izgledno da bi u tom slučaju uslijedila likvidacija dva sjevernojadranska brodogradilišta. 

Svijetu slijedi stabilnost

Dominiraju kontejnerski i brodovi za rasuti teret
Na svjetskom tržištu nema značajnijih promjena u odnosu na prošlu godinu. Po isporučenim brodovima (ukupno 1114) bilježi se i značajan pad u odnosu na prošlu godinu, dok je po novim poslovima situacija, nakon godina negativnog trenda, stabilna. Ukupno je na svjetskoj razini do studenoga ugovorena gradnja 852 broda vrijednosti 53 milijarde USD. Kina prednjači po broju ugovorenih gradnji (307), a Južna Koreja po svim ostalim kriterijima. Najveći broj novih brodova, mjereno u cGT-ima, su kontejnerski (22%) i brodovi za rasuti teret (21%), slijede tankeri i LNG plinski tankeri, a za te vrste brodova ove godine se bilježi i najveći porast potražnje, dok za putničke brodove za krstarenja više nema veće potražnje koja je obilježila posljednje godine. Njihov udjel u novougovorenim brodovima je 7 posto, ali vrijednosno gledano imaju najveći značaj, jer se na njih odnosi petina svih ugovorenih gradnji u protekloj 2018. godini.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost