Ni analitičari Europske komisije, ni T-HT ni drugi telekomi nisu zadovoljni načinom na koji Vlada u nacrtu zakona o elektroničkim komunikacijama, čije se izglasavanje u Saboru očekuje idući utorak, želi riješiti pitanje distribucijsko-telekomunikacijskih kanala (DTK). Europsku komisiju i nove telekome najviše brine nejasna terminologija, dok je bivši monopolist nezadovoljan nedorečenošću zakona.

U neslužbenom komentaru Europske komisije, a do kojeg je došao Poslovni dnevnik, ističe se da se u prijedlogu novog zakona pod pojmom “prava puta” miješaju pojmovi. EK navodi da vladina definicija “prava puta”, ključne nove pravne institucije za rješavanje DTK problema, kombinira pravo pristupa s vlasničkim pravom nad DTK. Komisija također navodi da bi postojeći prijedlog zakona zbog proceduralinh razlika u ostvarivanju “prava puta” mogao dovesti do diskriminacije pojedinih operatera, a Komisiji nije jasno ni što se točno plaća kroz naknade za DTK. U najvećem telekomu u Hrvatskoj, T-HT-u, kažu pak da je uređivanje prava puta u poglavlju IV najvažniji dio novog zakona. “Nismo zadovoljni kako je to poglavlje napisano jer konkretna rješenja o kojima će ovisiti provedba instituta prava puta u potpunosti ovise o Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije. Primjerice, naknada za korištenje nekretnina, DTK i druge infrastrukture, uvjeti korištenja i definiranje slobodnog prostora bit će predmet podzakonskih akata koje će donositi HAT, a zakon u tim dijelovima ne daje ni općenit okvir. Zakon je i inače vrlo općenit, a njegova primjena je uvjetovana nizom akata koje regulator tržišta tek treba donijeti pa je nemoguće dati ocjenu novog zakona bez uvida u podzakonske akte”, kažu u Korporativnim komunikacijama grupe T-HT.

I dok su Vipnet i H1 Telekom zasad bez komentara, novi fiksni telekomi Amis, B.Net i Optima navode da je vrlo važno da se novim zakonom vlasništvo nad DTK ne prenese na T-HT. Izet Ždralović, direktor marketinga i prodaje Amis telekoma, izjavio je da se u prijedlogu zakona prividno ostavlja dojam da DTK neće pripasti T-HT-u. Ždralović dodaje da se nedorečenost niza spornih zakonskih članaka pokušava ublažiti propisivanjem obveze donošenja novih pravilnika što će, smatra on, zasigurno usporiti, ako ne i potpuno zaustaviti gradnju nove telekomunikacijske infrastrukture u Hrvatskoj. “Iako je 80 posto novog telekomunikacijskog zakona dobro, ostatak bi u ovom obliku mogao stvoriti bitne probleme koji negiraju osnovnu ideju zakona, odnosno liberalizaciju. Dio zakona kojim se regulira korištenje DTK je iznimno važan, jer se po njemu želi T-HT-u omogućiti da u potpunosti kontrolira stupanj rasta alternativnih operatera zbog čega će sva postignuća liberalizacije u fiksnoj mreži ostvarena do danas iščeznuti u vrlo kratkom roku”, tvrdi Adrijan Ježina, predsjednik uprave B.Neta. Nijedan operater, uključujući grupu T-HT, nije primio od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odgovor na svoje komentare upućene u posljednjoj javnoj raspravi od prije više od dva mjeseca. Ministarstvo je umjesto toga zakon koji regulira više od dvije milijarde eura vrijedno hrvatsko telekomunikacijsko tržište u ponedjeljak krišom poguralo u saborsku proceduru na izglasavanje predviđeno za idući utorak. Odgovori na komentare operatera i drugih zainteresiranih pojavili su se ipak na internetskim stranicama Ministarstva u srijedu ujutro.