S direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravkom Ponošom razgovarali smo o interesu i provedbi nabave spremnika za odvojeno prikupljanje, problemu gradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom te važnosti uključivanja javnosti u održivo gospodarenje otpadom. 

Krajem siječnja Fond je objavio Najavu javnog poziva za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koji je bio otvoren do 13. veljače. Kako su reagirale jedinice lokalne samouprave i jesti li zadovolji odazivom? 
Fond je objavio najavu, odnosno kratki sažetak javnog poziva, kako bi se jedinice lokalne samouprave upoznale s mogućnostima sufinanciranja takvih vrsta spremnika. Omogućeno im je postavljanje pitanja i davanja komentara. S obzirom na to da smo dobili oko 180 upita rekao bih da su gradovi i općine, a posebno njihova komunalna društva itekako zainteresirani za ovaj poziv. Iako je sufinanciranje u 85-postotnom iznosu osigurano iz europskog Kohezijskog fonda, Fond za zaštitu okoliša će provesti objedinjenu nabavu. To će pojednostaviti procedure, ali i osigurati postizanje povoljnijih cijene spremnika s obzirom na veliku količinu posuda koje će se nabavljati. Nakon objave javnog poziva koji će za jedinice lokalne samouprave biti otvoren 45 dana zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirat ćemo regionalne radionice kako bi se potencijalni prijavitelji detaljno upoznali s uvjetima i načinom pripreme dokumentacije koja je potrebna za prijavu. 

Koja je procjena vrijednosti te nabave?
U ovom trenutku još nemamo egzaktne podatke, no prema informacijama kojima raspolažemo očekujemo da će, s obzirom na potrebe, vrijednost nabave spremnika biti do 200 milijuna kuna. S obzirom na složenost cijelog postupka to je veliki izazov, no Fond posjeduje znanje, iskustvo i stručne kapacitete u svim segmentima provedbe tako da sam siguran da će cijeli projekt biti uspješno realiziran. Tome u prilog govori i podatak da je više od 95 posto EU projekata koji su pripremani uz našu stručnu pomoć odobreno, da naše Posredničko tijelo razine 2 kontrolira i verificira preko 1000 projekata zaštite okoliša i prirode te energetske učinkovitosti za koje je odobreno oko 2 milijarde kuna iz europskih fondova. Sve nas to etablira kao institucija koja je nezaobilazna karika u uspješnom povlačenju EU sredstava pa stoga ne čudi da nam je resorno ministarstvo povjerilo i ovaj zadatak oko nabave spremnika. 

Do 1. siječnja 2019. trebali bi biti dovršeni svi regionalni centri za gospodarenje otpadom za koje je glavnina sredstva osigurana. Već sada je jasno da se to neće dogoditi. Zašto je do toga došlo, koje će biti posljedice i mogu li se one kako ublažiti? 
Na žalost, dosta nas je usporilo političko prepucavanje bivših ministara zaštite okoliša oko koncepta gospodarenja otpadom. Kasnili smo s donošenjem strateških dokumenata te smo zbog 'političkih taština' blokirali korištenje 470 milijuna eura iz EU fondova. Dva najveća projekta su bili izgradnja centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, no ona su se financirala ne iz ovog, nego iz prošlog Operativnog programa. Sad napokon, nakon par godina mijenjanja planova, imamo jasan stav i smjer kojim idemo. Resorno ministarstvo, od kad je na čelo došao ministar Ćorić, ubacilo je u petu brzinu i paralelno vozi na više kolosijeka – sređuje se zakonodavni okvir, ali se otvaraju i mogućnosti za sufinanciranje ovakvih projekata EU sredstvima. Sustav gradimo na što većem stupnju sprečavanja nastanka te odvojenog prikupljanja i iskorištavanja vrijednih svojstava otpada. No i otpad koji nam nakon toga ostane i koji ne možemo više iskoristi moramo negdje kvalitetno i prema ekološkim standardima zbrinuti, a za to će služiti centri za gospodarenje otpadom. Intenzivno se radi na tim projektima, a najdalje su u provedbi odmakli centri Biljane Donje u Zadarskoj i Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji. Nijedna država sustav nije izgradila preko noći, i iluzorno je očekivati da će to uspjeti i Hrvatskoj. Ova godina će biti godina investiranja u sustav i stvaranja pretpostavki da on u budućnosti bude učinkovit i održiv. 

Hoće li institucije Europske komisije reagirati ako ne ispunimo svoje obveze u području zbrinjavanja i gospodarenja otpadom?
Čitao sam neki dan u novinama da je u jednom našem dalmatinskom gradu potrebno u ovoj godini sanirati 30 divljih deponija koja su nikla na njihovom području. Siguran sam da takvih primjera ima i u drugim gradovima. No, takve stvari se ne smiju događati. Jedinice lokalne samouprave i komunalna društva moraju stati na kraj takvoj praksi. Želimo stvoriti uređeni sustav u kojem će svi morati odgovorno participirati, i koji će implementirati smjernice Europske komisije po pitanju gospodarenja otpadom. U vremenu kad se tehnologija mijenja iz dana u dan i kad se, na žalost, pod utjecajem trendova olako odričemo stvari koje ne želimo više upotrebljavati, odgovorno postupanje s otpadom postalo je nezaobilazno pitanje moderne civilizacije. Ne želimo se dovesti u situaciju da moramo plaćati penale zbog pogrešaka prošlih ministara. Nadam se, s obzirom na ozbiljnost kojom je ova Vlada počela rješavati i ovaj problem, da nećemo biti penalizirani od strane EU institucija i da će naša volja te količina uloženog truda, ozbiljnosti i novca biti honorirani.

Prvi i najvažniji korak u odgovornom gospodarenju otpadom je smanjenje ili sprečavanje nastanka otpada. Koliko su naši građani, educirani u tom pogledu i što FZOEU čini po tom pitanju? 
Kao što sam prije spomenuo, paralelno se radi na svim aktivnostima – s jedne strane saniraju se i zatvaraju dosadašnja odlagališta otpada, grade se pretovarne stanice i reciklažna dvorišta, pripremaju se projekti za centre, no cijeli sustav ne može zaživjeti bez kontinuirane edukacije i angažmana svih naših građana. Zato je Fond u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša započeo i s nacionalnom kampanjom popularnog slogana 'Nisam za bacit!' koja je u javnosti dobro prihvaćena. Konstantno ćemo kroz promotivne kampanje raditi na edukaciji jer želimo stvoriti svijest da je otpad vrijedan resurs – nismo dovoljno bogati da korisne sirovine zatrpavamo na odlagalištima. Možete imati najbolje strategije i planove, no sve će to ostati 'mrtvo slovo na papiru' ako nemate podršku javnosti u ostvarivanju ciljeva, u ovom slučaju građane koji će odgovorno postupati s otpadom kojeg proizvedu u svojim kućanstvima. Bez svijesti o negativnim učincima lošeg postupanja s otpadom i bez uključivanja samih građana održivo gospodarenje otpadom bit će samo ideal koji ćemo teško dostići.

Depozitni sustav ambalaže

Naš uspješan sustav žele kopirati zemlje regije
"Kad analiziramo uspješnost sustava posebnih kategorija otpada, mogu reći da tu ostvarujemo zavidne rezultate, pogotovo kada je u pitanju prikupljanje i oporaba primjerice plastičnih i staklenih boca, limenki pića, guma, električnog i elektroničkog otpada. Naš depozitni sustav koji primjenjujemo kod gospodarenja ambalažnim otpadom žele kopirati i neke od zemalja u regiji pa nam često dolaze strana izaslanstva. No, i naš sustav zahtjeva određena poboljšanja posebno u pogledu strojnog preuzimanja ambalaže u trgovinama i bolje informatizacije cijelog sustava", smatra Ponoš.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života