Strani radnici s radnom dozvolom koji prekinu radni odnos moći će se upisati u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i imat će pravo na naknadu za nezaposlenost, proizlazi iz izmjena Zakona o tržištu rada o kojima je Sabor raspravljao u srijedu.

„Po prvi puta moći će se upisati u evidenciju nezaposlenih. Ideja je da im se odmah ponudi posao, da odmah pronađu novo radno mjesto i da ne moraju po sili zakona vraćati se u svoje države”, kazao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Nakon što im istekne dozvola privremenog boravka stranci više neće imati pravo na naknadu, pojasnio je predstavljajući zakonske izmjene.

“Ključno je da tim osobama omogućimo ulazak u evidenciju, ne da bi bili na naknadi nego da im ponudimo novo radno mjesto budući da vapimo za tim ljudima. Većinom je riječ o deficitarnim zanimanjima”, dodao je.

Izmjene zakona

Mijenja se zakon o minimalnoj plaći, koliko će iznositi?

Odbacio je pritom tvrdnje Dalije Orešković (DOSIP) da su strani radnici samo nisko kvalificiran dodavši da  ih je većina srednje kvalificirana a ima i visoko kvalificiranih.

Rast BDP-a od jednog postotnog boda znači minimalno 20 tisuća novih radnih mjesta, kazao je Vidiš na kritike Mire Bulja (Most) da bez ograničenja uvozimo stranu radnu snagu dok mladi obrazovani odlaze.

Oporba: Nedovoljno povećana naknada za vrijeme nezaposlenosti

Zakonom o strancima, najavio je Vidiš, uvest će se i kod deficitarnih zanimanja obvezan udio hrvatskih državljana na razini kompanija.

Također, izmjenama Zakona o tržištu rada naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže s 30 na 35 posto osnovice. “Odlučili smo povećati adekvatnost naknade, smatramo da iako bilježimo rekordno nisku nezaposlenost treba voditi računa o materijalnom položaju nezaposlenih”, poručio je državni tajnik .

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Naknada bi, ističe, trebala privući nezaposlene osobe u evidenciji i kroz strukturirani način nalaženja posla dugoročno im omogućiti da kraće budu nezaposleni, da imaju više vremena naći posao.

„Povećanje naknade s 30 na 35 posto osnovice neće se značajnije odraziti na život nezaposlene osobe, prosjek naknade iznosi oko 400 eura što je nedostatno obzirom na galopirajuće cijene”, ocijenila je Irena Dragić (SDP).

Jeleni Miloš (Možemo!) neprihvatljivo je što bivši ministar Vili Berošu ima pravo na naknadu 6 plus 6 iako je otkaz dobio zbog teških optužbi za korupciju, a oni koji su izgubili posao sporazumnim otkazom, često pod pritiskom poslodavaca, nemaju pravo na naknadu za nezaposlenost.

Novina u zakonu je i da se za mlade smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu na šest mjeseci u dvije godine kako bi ostvarili pravo na naknadu te učenička satnica izjednačava s onom studentskom.

Ukida se mjera “stalni sezonac”

Osim toga, nezaposleni uključeni u obrazovanje moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.

Sastanak u Frankfurtu

Sve je više bojazni što će biti s eurom?

Mjeru aktivne politike zapošljavanja “stalni sezonac” Vlada je odlučila dokinuti jer, kako je kazao Vidiš, u trenutku kada je rekordno niska nezaposlenost maksimalno treba iskoristiti novi institut , mogućnost da stalni sezonac potpiše ugovor na neodređeno i izvan sezone radi na drugim radnim mjestima.

U listopadu ove godine u evidenciji nezaposlenih bilo je 86 tisuća osoba, a 20 posto tih osoba ostvarilo je naknadu za nezaposlenost. To znači da su minimalno radili 9 mjeseci u zadnje dvije godine, naveo je Vidiš.

Oporba je u raspravi, među ostalim, upozorila na neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, predložila da osobama koja ide u samozapošljavanje naknada ostane još godinu dana, te je istaknuta važnost kontinuirane prekvalifikacije i cjeloživotnog obrazovanja.