Neto financijska imovina kućanstava porasla za 0,7 posto

Autor: Poslovni.hr/Hina , 26. rujan 2023. u 16:00
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2022. godini porasla je za dva, a neto za 0,7 posto u odnosu na 2021. godinu, što je najsporiji rast u jedanaest proteklih godina, pokazalo je Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu za 2023. godinu objavljeno u utorak.

Financijska imovina uključuje gotovinske i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijske fondove) i ostala potraživanja.

Imovina od vrijednosnih papira pala je za 2,1 posto u odnosu na 2021. godinu, a imovina od osiguranja odnosno mirovina porasla je za za 0,6 posto.

Bankovni depoziti porasli su snažnije, za 4,2 posto, ali to je znatno manje od rasta od devet posto u prethodnoj godini. Razlog Allianz vidi u tome što je nakon vrhunca izazvanog pandemijom, nova štednja pala za više od 50 posto, na 2,7 milijardi eura.

U usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom financijska imovina veća je za 20,4 posto, ali samo nominalno. Prilagođeno inflaciji, povećana je za šest posto u te tri godine.

Neto financijska imovina u konačnici je porasla za 0,7 posto.

S neto financijskom imovinom po stanovniku od 14.330 eura Hrvatska je ostala na 36. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja.

Inflacija pojela štednju

Četrnaesto izdanje Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu u kojem analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja, pokazuje da je 2022. godina bila loša za štediše kojima je inflacija pokvarila planova te je globalna financijska imovina privatnih kućanstava smanjena za 2,7 posto, što je najsnažniji pad od globalne financijske krize iz 2008. godine.

Unatoč velikim gubicima, globalna financijska imovina kućanstava bila je na kraju prošle godine nominalno gotovo 19 posto iznad razine prije covida, a realno 6,6 posto veća.

Dok je većina regija mogla barem zadržati stvarni rast bogatstva, situacija u zapadnoj Europi bila je drukčija: svaki je nominalni dobitak poništen, a realno bogatstvo smanjeno je za 2,6 posto u odnosu na 2019. godinu.

“Godinama su se štediše žalile na nulte kamatne stope“, izjavio je glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran, “no pravi neprijatelj štediša je inflacija i to ne samo od porasta inflacije nakon bolesti  covida 19”.

“Inflaciju je teško pobijediti. Bez određenih poticaja i subvencija za dugoročnu štednju većina štediša mogla bi imati problema”, upozorio je.

Komentirajte prvi

New Report

Close