U godini uvođenja servisa Hitro.hr, obilježenoj i snažnijim okretanjem prema građanstvu, Fina je ostvarila nešto više od milijardu kuna prihoda, a neto dobit iznosila je 54 milijuna kuna. Unatoč tome što je dobit za trećinu manja od one ostvarene u 2004. godini, koja je iznosila 81 milijun kuna, predsjednik Uprave Fine Zoran Maksić u izvješću koje je potvrdila i Vlada ističe da je to izvrstan rezultat s obzirom na iznimno zahtjevne uvjete koji vladaju na tržištu financijskih usluga. Prošla godina, naglasio je Maksić, bila je dobra za Finu koja nastavlja svoju transformaciju u modernu financijsku instituciju.

Poslovi s državom
Za konačne rezultate poslovanja Fine u 2005. godini, unatoč sedam postotnom padu prihoda u odnosu za 2004. godinu, i dalje su najznačajniji bili prihodi Sektora servisa za bankarstvo. Fini je, naime, i u 2005. godini polovicu prihoda ostvario taj sektor, odnosno 502,7 milijuna kuna, pri čemu najveći dio i dalje otpada na poslove platnog prometa. Uprava Fine naglašava da je unatoč stalnoj usmjerenosti bankovnog sektora na samostalno razvijanje i pružanje usluga platnog prometa Fina ostala tržišni lider sa 63-postotnim udjelom u platnom prometu, ali ipak valja primijetiti da je prihod od tog dijela poslovanja iznosio 351,9 milijuna, što znači da je u odnosu na 415,9 milijuna ostvarenih u 2004. godini pao čak za 15 posto. U okviru tog sektora u godinu dana je znatno porastao prihod od poslovanja sa stanovništvom za čak 31 post, sa 71,5 na gotovo 94 milijuna kuna, no poboljšanja u tom sektoru koja su donijela povećanja prihoda ipak ne uspijevaju nadoknaditi kontinuirani pad prihoda od platnog prometa. Zanimljivo je da unatoč javnoj predodžbi da poslovi s državom pomažu održavanju Fine na životu ostvareni rezultati, barem za 2005. godinu demantiraju takva tumačenja. Prihodi od servisiranja državne riznice su, doduše, na stabilnoj razini od oko 95 milijuna kuna, ali je, općenito gledajući, Sektor servisa za državu u 2005. godini ostvario prihod od 195,2 milijuna kuna, što je za 10 posto manje nego u 2004. godini.

Manji rashodi
Negativnu razliku je “priskrbio” Centar za Regos, čiji je za 22 posto manji prihod od prošlogodišnjeg posljedica promjena zakonske regulative. Ipak, potpuno je izvjesno da će suradnja s državom u budućnosti biti intenzivnija, pa će i prihodi biti veći jer će Fina na temelju ugovora s Ministarstvom financija uz postojeći sustav podrške državnoj riznici obavljati i posao obračuna plaća i sve ostale kadrovske poslove za zaposlene u državnoj upravi. Očekivati je da će se Fina u idućem razdoblju snažnije orijentirati na razvoj sektora korisničkih servisa, uključujući i Centar za registre koji se već ove godine, kako se ističe u izvješću, koncentrirao na promoviranje internetizacije i e-poslovanja. Rashodi su, pak, i nešto manji nego u 2004. godini. Iznosili su 935,1 milijun kuna, a godinu prije bili su 945,6 milijuna kuna.