Iako je nezaposlenost u eurozoni najniža u posljednjih osam godina, mladi i dalje teško dolaze do posla, a dobar dio otvorenih radnih mjesta na određeno je vrijeme ili na pola radnog vremena. Nakon gotovo deset godina krize na europsko tržište rada stigao je opipljiviji oporavak. Ove je godine u području primjene eura stopa nezaposlenosti prvi puta od ekonomske krize pala ispod 10 posto dosegnuvši u svibnju 9,3 posto. Od početka 2013. europske su tvrtke otvorile šest milijuna novih radnih mjesta.

Iznenađeni ekonomisti

Oporavak nije zaobišao ni države najviše pogođene krizom, Portugal i Španjolsku, gdje je primjetan oštar pad nezaposlenosti. Trendovi na europskom tržištu rada iznenađuju i ekonomske analitičare, piše Financial Times, jer takav tempo otvaranja novih radnih mjesta rijetko je viđen na “starom kontinentu”. Međutim, kada se malo zagrebe ispod površine, postavlja se pitanje kvalitete tih radnih mjesta.

Naime, dobar dio tih poslova – točnije 40 posto novootvorenih radnih mjesta – spada u skupinu prekarnih. Radi se uglavnom u ugovorima na određeno vrijeme koji su u porastu u većini članica Europske unije ili o poslovima na pola radnog vremena. U porastu je podzaposlenost gdje zaposleni na pola radnog vremena žele više radnih sati, ali ne mogu ih dobiti. Ne treba zanemariti ni da je rast plaća vrlo spor, čak i u snažnim gospodarstvima poput Njemačke. Na taj se problem prošlog mjeseca osvrnuo i predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi. “Definitivno postoji vrlo značajan porast zaposlenosti. Istovremeno, vidljivo je da je većina tih poslova u kategoriji takozvanih ‘poslova niske kvalitete’. Govorimo o zapošljavanju na određeno vrijeme, o zapošljavanju na pola radnog vremena”, podsjeća FT na Draghijeve riječi. Prema procjenama ECB-a, stopa podzaposlenosti iznosi 18 posto, gotovo dvostruko više od službene stope nezaposlenosti.

Prošlost zvuči bolje

Osim toga, nezaposlenost mladih i dalje je visoka, a u perifernim članicama poput Italije, Grčke ili Španjolske kreće se između 30 i 40 posto. “Od 10 mojih prijatelja, samo jedan radi. To nije dobra situacija za moju generaciju. Kada razgovaram o tome s roditeljima, prošlost zvuči bolje. Oni su imali posao i mogućnost da zasnuju obitelj”, kaže Alexandru, 24-godišnji Rumunj koji je s 12 godina s roditeljima emigrirao u Italiju. Alexandru je jedan od sretnijih pripadnika svoje generacije jer ima stalni posao u jednoj tvrtki blizu Milana.

Iako je ECB uvjeren da će tijekom vremena europsko tržište rada dodatno ojačati, dio ekonomskih analitičara nije tako siguran. “Čini se da ECB smatra kako su problemi na tržištu rada privremeni. No, to je pitanje perspektive. Privremeni problemi mogu ostati takvi i prilično dugo vremena. Teško da će plaće ubrzano rasti u sljedećih nekoliko godina”, smatra Carsten Brzeski, ekonomski analitičar u banci ING.     

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost