“Nema odluke o zatvaranju Siska, ali rafinerijski biznis mora biti profitabilan”

Autor: Ana Blašković , 28. siječanj 2018. u 22:00
Bengt Oldsberg, operativni direktor Ine za Rafinerije i marketing/ Davor Višnjić/PIXSELL

Tražili smo alternative za Sisak. Najbolje rješenje s ekonomskog stajališta logistički je centar, no konačne odluke još uvijek nema.

Operativni direktor Ine za Rafinerije i marketing Bengt Oldsberg govori o budućnosti rafinerije u Sisku, modernizaciji Riječke rafinerije,  budućnosti rafinerijskog poslovanja u Europi , sporu oko poreza s Vladom RH…

Zatvara li INA rafineriju u Sisku?
Takva odluka nije donesena. Odluka koju je INA donijela jest prestanak rada FCC postrojenja, što je optimizacija rafinerijskog poslovanja koje nam donosi gubitke i moramo pronaći način da ga učinimo profitabilnim.

Što je to FCC postrojenje?
FCC postrojenje prerađuje vakuumsko plinsko ulje, polu-proizvod koji nastaje iz sirove nafte. Iz njega uglavnom proizvodimo benzin i ukapljeni naftni plin, što su proizvodi kojih imamo previše u odnosu na tržišnu potražnju. Prodajemo ih na mediteranskom tržištu. Umjesto da prerađujemo vakuumsko plinsko ulje na FCC-u, možemo ga preraditi u Rijeci u postrojenju za hidrokreking koje proizvodi dizel kojeg imamo premalo i moramo ga uvoziti. Dakle, preseljenjem prerade vakuumskog plinskog ulja u hidrokreking u Rijeci smanjujemo višak benzina i UNP-a te umjesto toga proizvodimo dizel koji nam je potreban. To ima ekonomskog smisla i s uključenim troškovima transporta. Međutim, želio bih naglasiti da ćemo prevoziti ostatke loživog ulja iz Rijeke u Sisak gdje imamo malo koking postrojenje koje će kontinuirano raditi i proizvoditi transportna goriva. Zapravo ćemo povećati preradu u koking postrojenju u Sisku, dok ćemo proizvodnju u FCC-u zaustaviti. 

Dakle, ukupna proizvodnja u Sisku bit će veća zatvaranjem FCC-a i preusmjeravanjem proizvodnje?
Neće biti utjecaja na ukupnu preradu sirove nafte na razini Ine. Ustvari, proizvodnja će se povećati zbog porasta prerađenih polu-završenih proizvoda. Rezultat toga je porast proizvodnje 'bijelih', vrjednijih proizvoda i smanjenje 'crnih' proizvoda. 

Kako komentirate ponovno pokretanje Stožera za obranu rafinerije i njihove optužbe da je zatvaranje FCC-a jednako 'prodaji automobila nakon što ste mu oduzeli njegove dijelove'?
Naravno, razumijem zabrinutost stanovnika Siska. Ali dopustite da upotrijebim drugu metaforu: ne trebaju vam dva upravljača na jednom biciklu. Radi se o tome da koristimo ona postrojenja kojima ćemo minimizirati gubitke u rafinerijskom poslovanju. To je ono što želimo postići.

Prošlo ljeto je predsjednik Uprave Aldott rekao da su rezultati Rafinerija i marketinga bili ispod rezultata koje je postigla konkurencija. Možete li komentirati rezultate u Sisku i Rijeci?
Zadnji objavljeni podaci za 2016. pokazuju da je Sisak generirao operativni gubitak u iznosu od 264 milijuna kuna. To su vrlo ozbiljne brojke. U prva tri tromjesečja 2017. uočavamo isti trend. Poslovanje Rafinerija i marketinga, za koje sam ja operativno odgovoran, već godinama nije profitabilno. Proveli smo nekoliko analiza o tome kako ga poboljšati. Bilo je itekako jasno da poslovanje dviju rafinerija kakvo je naše nije održivo, napose u Sisku. Imamo kompleksniju rafineriju u Rijeci i planiramo ju dodatno unaprijediti kako bi postala još konkurentnija.

Zar ne postoji način održavanja profitabilnog rafinerijskog poslovanja u Sisku?
Tražili smo različite alternative za Sisak. Najbolje rješenje s ekonomskog stajališta na temelju Deloitteove analize logistički je centar, no konačne odluke još uvijek nema. INA je odgovorna tvrtka i kakvu god odluku da donesemo brinut ćemo se za ljude najbolje što možemo.

Ukratko, ne postoji način održavanja profitabilnog rafinerijskog poslovanja u Sisku?
Previše je rafinerijskog kapaciteta u Hrvatskoj. Čak i samo uz Rijeku i njezinu ekspanziju imat ćemo više kapaciteta od osnovnih tržišnih potreba i moramo pronaći nova tržišta i izvoziti višak na Mediteran. Ako tome pridodate i kapacitet Siska, još je teže. Uz ulaganje u Postrojenje za obradu teških ostataka u Rijeci proizvodit ćemo više nego što proizvodimo sada s dvije rafinerije.

Kako će INA reagirati u slučaju blokade željeznice?
Trudimo se komunicirati s našim socijalnim partnerima i iskreno vjerujem da do takvih situacija neće doći. 

Zar nema načina da se sjedne za isti stol s interesnim grupama i prenesu brojke?
Mnogo smo razgovarali s ljudima u Sisku i nastavit ćemo to raditi. Ne očekujem da ćemo uvjeriti sve da je ovo što radimo potrebno. Ja to razumijem iz prve ruke, u Göteborgu u Švedskoj radio sam u rafineriji koja je bila pod sličnim pritiskom. 

Što se događa s rafinerijskim poslovanjem u EU i globalno?
Istina je da je rafinerijsko poslovanje u Europi pod velikim pritiskom i postoji višak kapaciteta s rastućom konkurencijom izvana. Automobili postaju učinkovitiji, vozimo više, no trošimo manje goriva. Istovremeno, na Bliskom istoku, umjesto da samo crpe sirovu naftu, počeli su graditi mnogo velikih rafinerija. U Aziji, umjesto da kupuju proizvode, počeli su graditi ogromne rafinerije, od uvoznika postaju izvoznici. U Rusiji je došlo do nadogradnje rafinerija i od samog crpljenja sirove nafte i prodaje jeftinih proizvoda, proizvodnja je prešla na bolje i skuplje. I sve se to prelijeva na europsko tržište. Vrlo je teško biti konkurentan, za većinu tvrtki je ključno da nemaju velike viškove. 

Je li odluka o izlasku iz konzorcija Petrokemije konačna? Prema neslužbenim informacijama, zatvaranje Siska uvjet je da INA sudjeluje u prikupljanju potrebnog kapitala za Petrokemiju? 
Te dvije teme nisu povezane. 

Ulaganje i spor

INA je najavila početak modernizacije Rijeke do kraja 2017. kao preduvjet proširenja na veleprodajno tržište Mediterana. Zapinje li to ulaganje zbog događaja u Sisku i pregovora o otkupu dionica s Vladom?
To ulaganje ne samo da ne zapinje, već napreduje punom brzinom. Trenutno čekamo ponude zainteresiranih izvođača radova. To je veliki projekt, vrijedan 3 milijarde kuna. Tijekom prve polovice 2018. odabrat ćemo izvođače i očekujemo da ćemo dobiti konačno odobrenje za projekt. Postoje neki uvjeti za odobrenje, a ti su da naši dioničari moraju znati kako postoji dobra investicijska klima i da je osigurana dugoročna profitabilnost.

Što je s pravnim sporom s državom vezano uz porez?
Imali smo problem s retroaktivnim oporezivanjem rafinerijske proizvodnje i još traje sudski postupak. Međutim, takvo oporezivanje zasad nije nastavljeno, što je pozitivno.

Komentirajte prvi

New Report

Close