Povodom optužbi dijela špediterskih tvrtki koje su se javile na natječaj za carinske otpremnike – da je Carina neregularno dala posao poreznom dužniku, splitskoj tvrtki Trast – odgovore smo potražili na dvjema adresama u Ministarstvu financija, carinskoj i poreznoj upravi.

Riječ je o javnom natječaju Carine za izdavanje petogodišnjega odobrenja za obavljanje poslova ovlaštenog carinskog otpremnika na 22 granična prijelaza, koji je pod povećalom. Izjavljene su žalbe i navodno će do konačne odluke Ministarstvu financija proći barem mjesec dana.  Natječaj je kompleksan – tvrtke moraju imati operativnu sposobnost da nema zastoja u kretanju roba i putnika. No, nije se samo stoga odužio: zajedno s prethodnim, koji je poništen iz proceduralne pogreške koju priznaje sama Carina već traje praktički pola godine, nego je i špediterima vrlo bitan. Pet su se godina ti poslovi obavljali bez ikakvoga natječaja, pa je borba za njih logična. No, zanimljivo je da se nije moglo doći do rješenja u provedenoj javnoj raspravi u kojoj su sudjelovali svi akteri. Novi institut javne rasprave inače je u ovom natječaju prvi put primijenjen u radu Carine, što bi trebalo dodatno jamčiti transparetnost. Očito nije postigao rezultat, među ostalim, zato što su neki kandidati zakasnili ispuniti sve zahtjeve. Ipak, optužbe su zvono za uzbunu koje od nadležnih tijela traži jasne odgovore. 

Carinska uprava u osjetljivoj je poziciji, čemu parira opsežnim objašnjenjima na svojoj internetskoj stranici, dok se javno još ne osvrće na ključne optužbe jer se čekaju odluke na žalbe. Ipak, neslužbeno poručuje da nema ništa sporno u vezi s poslovima koji su povjereni Trastu. Dugovi tvrtke državi regulirani su u predstečajnoj nagodbi, a u rad Povjerenstva koje provodi postupak čelništvo Carinske uprave ima puno povjerenje.

Kako navode u Carini, iz svih potvrda u natječajnoj dokumentaciji proizlazi da ta tvrtka nije dužnik državi jer ima predstečajnu nagodbu kojom su regulirane obveze.

Čak je stajalište države da bi ta tvrtka, da se postupak vodio po Zakonu o javnoj nabavi, što ovdje nije slučaj, ispunjavala uvjete. Carini je ključno da Trast nema tekući dug, a navodno ga nema. Potvrdu ipak nismo uspjeli dobiti u Poreznoj, koja se pozvala na poreznu tajnu. “Davanjem toga podatka ili podatka što ga porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, kao i svih drugih podatka u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže porezno tijelo, povrijedio bi se institut čuvanja porezne tajne”, stoji u odgovoru Porezne uprave, u kojem objašnjavaju da njihova tražbina nakon korekcija u predstečajnoj nagodbi iznosi 20,3 milijuna kuna.

Nagodbom koja je pravomoćna od 14. srpnja Trastu su otpisane zatezne kamate na iznos glavnice kao i 50 posto glavnice, a preostali iznos poreznog duga podmirit će uz poček od 6 mjeseci, u 60 mjesečnih anuiteta i 4,5% kamata. Prema Poreznoj, prvi anuitet dospijeva na naplatu sredinom siječnja.