Hrvatska je dosad primila manji broj prognanika od zemalja koje su prvi susjedi Ukrajine, no za onima koji su odlučili doći, nastala je gotovo pa pomama među gradovima i županijama, među poslodavcima. Ukrajinci su svima poželjni. Među prvima koji je “iskočio” bio je grad Bjelovar i njegov Tehnološki park.

Čim je objavljena informacija da je ukrajinska IT tvrtka Intellias, iz protesta zbog stava Srbije prema ratu, odlučila odustati od otvaranja svog razvojnog centra u Novom Sadu i preseliti ga u Hrvatsku, gradonačelnik Dario Hrebak i direktorica Tehnološkog parka Ivana Jurković Piščević pozvali su ih da centar otvore kod njih.

Ponudili su besplatan prostor, a imaju i povoljnije porezne uvjete, no, zasad nisu dobili odgovor. HGK je, pak, stupio u kontakt s Intelliasom, te su im ponudio pomoć i povezivanje sa svojim Udruženjem za IT.

“U planu je sastanak dok naprave sve formalnosti oko prebacivanja poslovanja”, kažu u HGK. Iz Intelliasa ne otkrivaju detalje, no sudeći prema njihovim web-stranicama, odabrana je lokacija u Zagrebu, ali još nema adresu, a tvrtka još nije upisana u sudski registar.

Komori se, kažu nam, obraćaju i ukrajinske tvrtke zainteresirane za preseljenje, a poslodavcima s kojima su u komunikaciji, kažu, u prvom su planu informacije o uvjetima kao što su vrtići, međunarodne škole i odgovarajući poslovni prostori.

Hrvatske tvrtke već imaju dobro iskustvo s radnicima iz Ukrajine, lani ih je, što u turizmu, što u industriji i graditeljstvu, radilo više od 2000, pa ne čudi da se na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje promptno složila lista na koju se do jučer upisalo 120 tvrtki koje nude posao Ukrajincima, a prijave stižu i u HGK, koji podatke prosljeđuju Veleposlanstvu Ukrajine u Zagrebu.

I to ne samo u turizmu, nego u apsolutno svim djelatnostima i u svim hrvatskim krajevima. Angažirani su i na lokalnim razinama, a jučer su na sastanku s premijerom župani i predstavnici udruga gradova i općina razgovarali o mogućnostima prihvata.

Ukrajinci su vrijedni i svi u EU potrudit će se da ih što više dođe u njihovu zemlju, kaže župan Ivan Anušić/D. Javorović/PIXSELL

Među onima koji ozbiljnije rade na prihvatu i uklapanju u zajednicu je Osječko-baranjska županija, koja je s prvim danom rata u Ukrajini ekspresno pripremila Akcijski plan za prihvat prognanika, ali i stvaranje uvjeta za njihov dulji ostanak.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

“Za mnoge je to sada bolna tema, svi računaju da će se vratiti kući do kraja godine, no bude li interesa, spremni smo i kupiti kuće i poljoprivredno zemljište i dati ga zainteresiranim obiteljima koje bi željele ostati i živjeti na našem području”, kaže župan Ivan Anušić.

Nažalost, Slavoniju su posljednjih godina napuštali, i to ponajviše mladi ljudi, pa kupnja nekretnina ili nalaženje posla neće biti problem. Trenutno je na području Anušićeve županije više od 350 izbjeglica, nitko nije u dvorani, imaju osiguran smještaj u privatnim objektima ili hotelima i apartmanima.

Anušić ne skriva da želi da ih stigne još više, jer Slavonci imaju iskustva s prognanstvom i imaju ih gdje primiti. Županija već ima 40-ak stambenih jedinica koje će moći urediti i dati na raspolaganje izbjeglicama, a ministru državne imovine Ivanu Paladini na jučerašnjem je sastanku u Vladi predložio da se i za cijelu Hrvatsku ažurira popis neaktivne imovine koju se može osposobiti i dati na korištenje izbjeglicama.

“Ukrajinci su vrijedni i svi u EU, od Njemačke i Italije do Francuske, potrudit će se da ih što više dođe u njihovu zemlju, a mi imamo slično podneblje i klimu, sličan mentalitet, pa i sličnu zemlju. Uglavnom, lako ih možemo inkorporirati i zato trebamo brzo reagirati”, kaže Anušić, iz čijih podataka se doznaje i da već oko 50 izbjeglica u Osijeku organizirano uči hrvatski jezik.

Poduzetnici nisu dugo oklijevali, čim je bilo jasno da je prvi put aktiviran privremeni mehanizam zaštite u EU, čime je izbjeglicama pružena mogućnost boravka i života bez uobičajenih procedura dobivanja azila, pokazali su da trebaju radnike.

S druge strane, Ukrajinci koji su u radno-aktivnoj dobi već pri dolasku u Hrvatsku na društvenim mrežama raspituju se za mogućnost zaposlenja, te mnogi nalaze poslodavca i mimo službene mreže koju organizira država.

Kako nam je potvrđeno u HZZ-u, dosad je u njihovu evidenciju prijavljeno tek njih troje, u Varaždinu, Zagrebu i Osijeku, s tim da valja znati da je to rezultat procedure koju je potrebno proći od ulaska u zemlju do prijave na HZZ, a ona podrazumijeva prijavu MUP-u, koji izdaje osobnu iskaznicu i OIB, s čime se stječe uvjete za korištenje svih prava, uključujući i zapošljavanje.

Na HZZ-ovu popisu, inače, nema zanimanja za koje se ne nudi posao. Na njoj su od dobro znanih imena i velikih kompanija do malih lokalnih tvrtki, ali iz svih djelatnosti i svih hrvatskih krajeva. HUP-ov glavni direktor Damir Zorić procjenjuje da će najviše uspjeha biti u zapošljavanju u turizmu i trgovini, no na listi ima i velike potražnje za liječnicima i medicinskim osobljem, primjerice u Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije i varaždinskog Doma zdravlja, do klinike Magdalena i liječnika specijalista medicinske mikrobiologije koje treba Synlab Hrvatska.

Za IT zanimanja zainteresirani se mogu javiti M Sanu, te Spanu, koji je na razini grupe snažan rast lani ostvario upravo u Ukrajini, koja je nakon Hrvatske i najvažnije tržište. Inženjere elektrotehnike traži Kalide, a sve vrste radnika od inženjera do električara i zavarivača, te građevinskih radnika energana Reneteh u Ogulinu.

Na HZZ-ovom popisu su mnogi od velikih trgovaca poput Spara, Lidla, NTL-a, Metroa, Bose i Pet centra, a najbrojniji su oni iz turističkog sektora. No, niz je imena iz industrijske proizvodnje, od karlovačkog Lole Ribara, Feroimpexa, omiškog Galeba, zaprešićkog Hrvatskog kišobrana, šivače u Bra-Pag-u u Antunovcu, NTT New Textile Technologies u Osijeku, Akorda koji treba stolare, zagrebačke Prvomajske koja treba limare, koprivničkog Silensa, koji treba radnike u proizvodnji obuće, do poznatog hrvatskog brenda u proizvodnji namještaja Prostoria.

Dubrovačka tvrtka Trames traži potencijalne projektante i arhitekte među Ukrajincima, a za posao poziva radnike iz Ukrajine i i TÜV Nord u Slavonskom Brodu, inače gradu na čijem su području do sada na hrvatskom području bili najviše koncentrirani Ukrajinci. Zanimljivo je i da se na ovoj listi našla i Hanfa, koja nudi posao aktuara.

Od dosad pristiglih gotovo 10 tisuća Ukrajinaca, nešto manje od polovice su žene, no, oko 12% su, muškarci, i to pretežito oni u radno-aktivnoj dobi, jer, kako pojašnjava glavni ravnatelj HUP-a Damir Zorić, mobilizacije su pošteđeni očevi troje i više djece. Iz iskustva koje je imao radeći u hrvatskom uredu za prognanike i izbjeglice ‘90.-ih Zorić procjenjuje da se pravi val izbjeglica tek može očekivati.

“Ovo je prvi val, sada još vlada euforija, mnogi su još po skloništima u Ukrajini, no kada rat završi i ljudi se suoče sa spaljenom zemljom koja je tamo ostala, za očekivati je nove kolone izbjeglica, kao što smo i mi ovdje prošli i za njih također treba biti spreman”, poručuje Zorić.