Financijska agencija (Fina) u današnjem priopćenju pojašnjava da ta agencija ovrhu na novčanim sredstvima po računima kod banaka provodi na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Ovršnog zakona, počevši od 1. siječnja 2011. godine, te u postupku provedbe ovrhe ne postupa samovoljno i arbitrarno, već isključivo prema strogo formalnim odredbama navedenih zakona.

U opširnom priopćenju kojim su reagirali na učestale članke o provedbi ovrha od strane Fine, iz te agencije objašnjavju da se ovrha provodi tako da Fina, na temelju zaprimljene osnove za plaćanje, prvo izda naloge bankama da prenesu određeni iznos s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja, a tek ako na svim računima nema dovoljno sredstava, daje se nalog za blokadu računa.

"Neistinite su tvrdnje da Fina blokira račune neosnovano i ako ovršenik ima dovoljno sredstava na računu za izvršenje ovrhe", navode iz Fine i ističu da s novcem iznad iznosa ovrhe ovršenik može slobodno raspolagati i njegov se račun ne blokira.

Račun ovršenika se blokira samo ako za izvršenje osnove za plaćanje na svim njegovim računima nema dovoljno novčanih sredstava za njezino podmirenje. Promtno, odmah po izvršenju osnove za plaćanje u cijelosti, računi ovršenika automatizmom se deblokiraju i time se omogućuje slobodno raspolaganje novčanim sredstvima na računima ovršenika, naglašavaju iz Fine.

Tvrde i kako je apsolutno netočno da se na blokirane račune ne mogu uplaćivati novčana sredstva, jer bi to bilo i suprotno logici ovrhe. Ne samo da se sredstva smiju i mogu uplaćivati na sve račune koji su blokirani, nego se i moraju uplaćivati na račun ako se radi o pravnoj osobi, s obzirom da je za vrijeme trajanja blokade pravnim osobama zabranjeno vršiti obračunska plaćanja i sva plaćanja moraju primati preko računa.

Iz Fine objašnjavaju kako provode ovrhu na temelju ovršnih isprava – osnova za plaćanje te ističu kako je provedba "u potpunosti transparentna i ovršenik može uvijek u Fini dobiti sve podatke koji se tiču provedbe ovrhe po njegovim računima".

Podsjećaju i da su od ovrhe uvijek izuzeti računi koji su otvoreni radi primanja novčanih sredstava koja su na temelju zakona izuzeta od ovrhe. "U interesu zaštite građana i njihove egzistencije, nedavno donesenom izmjenom podzakonskog akta propisano je da je uplatitelj primanja dužan uplatiti na poseban račun iznos primanja izuzet od ovrhe i u slučaju kada se provodi ovrha na plaći. Pri tome se ovrha može provesti isključivo samo na dijelu primanja, bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zapljene plaće. Naime, Ovršnim zakonom je do izmjena i dopuna Ovršnog zakona 2008. bilo moguće ovjeriti suglasnost o zapljeni i više od jedne trećine, odnosno cijele plaće ili mirovine", ističe iz Fine.

Podsjećaju i da dužnici nisu samo građani, već su vrlo često i građani u ulozi vjerovnika koji moraju prisilnim putem pokušati naplatiti neisplaćenu im, a mukotrpno zarađenu plaću, i u tom se slučaju i građani obraćaju Fini sa zahtjevom da provede ovrhu na računima dužnika-poslodavca koji ne želi isplatiti plaću.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Iz Fine ističu i kako su netočni neki napisi da u europskim državama nije moguće blokirati račun. U svim se zemljama EU ovrha može provesti i na novčanim sredstvima ovršenika po računu, osim ako se radi sredstvima koja su izuzeta od ovrhe (npr. dječji doplatak, porodiljna naknada, dio plaće i sl.). U većini zemalja EU postoje posebne pravne ili fizičke osobe zadužene za provedbu ovrhe, a u nekim europskim zemljama institucije koje imaju sličnu ulogu kao Fina samo s puno većim opsegom ovlasti u području prisilne naplate dugovanja, navode iz Fine.