Međunarodni tjedan svijesti o prijevarama, koji se od 18. do 22. studenog u organizaciji Deloitte Hrvatska prvi put održao u Hrvatskoj, u Zagrebu je okupio renomirane domaće i svjetske stručnjake koji su na panela, predavanjima i radionicama progovarali o novim iskoracima u borbi protiv korupcije, financijskog kriminala i prijevara. 

Jedan od sudionika bio je Chiawen Kiew, zamjenik direktora za istrage u Uredu glavnog dužnosnika za praćenje usklađenosti u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koji se u razgovoru za Poslovni dnevnik osvrnuo na ovu problematiku i potencijalna rješenja.

Kojim se standardima vodi EBRD kada govorimo o borbi protiv korupcije i prijevara u tvrtkama? 
Ne postoji nijedan međunarodni standard za borbu protiv korupcije i prijevara zato što je riječ o višestrukom pitanju. EBRD, koji su stvorile vlade zemalja članica, ima obvezu podržavati i održavati najviše standarde integriteta u svom radu. Neprestano tražimo standarde koji su praktični i temeljeni na riziku. Neki od standarda koje trenutno koristimo uključuju smjernice američkog Ministarstva pravosuđa – Vodič za evaluaciju programa o korporativnom poštivanju pravila, Antikorupcijski vodič Transparency Internationala, Vodič za dobre prakse OECD-a o unutarnjoj kontroli, poslovnoj etici i poštivanju zakona, te ISO 37001 sustave upravljanja protiv mita. No ono što EBRD zagovara jest kontinuirana provjera i pregled programa tvrtke kada je riječ o borbi protiv korupcije i prijevara jer – standardi se neprestano razvijaju zato što se i korupcija i prijevara uvijek razvijaju.

Premda niste provodili službena istraživanja o korupciji i prijevarama, kakva su vaša iskustva iz Hrvatske? 
S obzirom na to da se hrvatske tvrtke sve više integriraju u globalne poslovne mreže, čini se da postoji veća svijest o važnosti integriteta poslovanja i antikorupcijskih programa. Ta bi svijest mogla biti i rezultat inicijativa koje je poduzimala hrvatska Vlada, poput kaznene korporativne odgovornosti i antikorupcijskih programa za državne tvrtke. Međutim, tek treba vidjeti je li ta svijest rezultirala učinkovitom provedbom tih programa i je li takva provedba ograničena samo na hrvatske podružnice u velikim multinacionalnim kompanijama.

Spominjete globalne poslovne mreže i velike multinacionalne kompanije. Kako problemi poput financijskog kriminala, korupcije i prijevara utječu na gospodarstvo države?
Nedostatak programa za borbu protiv prijevara i korupcije u tvrtkama čini zemlju manje privlačnom za strane investitore. Često, što je ili dobro ili loše, poduzeća koriste Indeks percepcije korupcije (IPK) koji objavljuje Transparency International, kako bi vidjeli kolika je procjena rizika korupcije u zemlji, stoga taj Indeks može biti od velike važnosti. Općenito bi loši primjeri mogli stvoriti nedostatak povjerenja u gospodarstvo zemlje jer antikorupcija i borba protiv prijevara uglavnom ukazuju na nedostatak kontrole i pravilnoga upravljanja u zemlji. Nedostatak takve kontrole mogao bi stvoriti pravni rizik za strane investitore koji se mogu suočiti s kaznenim progonom u svojoj zemlji zbog korupcije ili prijevara iz inozemstva. Premda nema brzih rješenja, tvrdim da je potrebno učiniti što više kako bi se pomoglo u širenju standarda za borbu protiv korupcije, kao i uvođenju učinkovitih antikorupcijskih programa. Veće tvrtke koje su uspješno implementirale takve programe trebale bi pomoći manjim i srednjim tvrtkama da učine isto. 

Kako EBRD pristupa ovim izazovima?
U nekim projektima EBRD od klijenata traži provedbu antikorupcijskih programa, što je uvjet da im se odobri financiranje i isplata sredstava. Ako klijent EBRD-a ne ispunjava naše standarde, može se naći na našoj crnoj listi, no istovremeno ćemo s klijentima raditi na otklanjanju njihovih propusta i na provedbi učinkovitog programa borbe protiv korupcije.  Uz ove pristupe, temeljene na projektima, EBRD radi na inicijativama za poboljšanje integriteta poslovanja u zemljama u kojima poslujemo. To uključuje uvođenje sustava e-nabave za transparentniji sustav nabave, uvođenje ombudsmana, odnosno Institucije pučkog pravobranitelja koja predstavlja poslovnu zajednicu u komunikaciji s vladom, te jačanje kapaciteta u suzbijanju korupcije u tvrtkama.