Akademska zajednica pozdravila je dugo iščekivanu Strategiju pametne specijalizacije RH za razdoblje od 2016. do 2020. (S3), koju je Vlada jučer usvojila, no stižu i upozorenja. Riječ je o preduvjetu za povlačenje sredstava iz europskih fondova, a ministarstva znanosti, poduzetništva i obrta te gospodarstva imaju mogućnost povući gotovo milijardu eura iz EU, no prema rektoru Sveučilišta u Rijeci Peri Lučinu to je premalo.

Ako Hrvatska želi osigurati razvoj, morat će se koncentrirati na razvijanje centara znanja na Sveučilištima diljem zemlje, tvrdi Lučin. Riječko Sveučilište u tome prednjači, ima tehnologijski park i razvija se kao centar znanja, s opremom u iznosu 25 milijuna eura financiranom iz EU i još vrijednijim superačunalom, pa Lučin navodi da razvijaju i novi centar iste vrijednosti te centre za tehnička znanja i transplatacijska istraživanja. "Mi imamo ljude, a ključni problem provedbe S3 u Hrvatskoj bit će nedostatak ljudi. Također, kroz rebalans operativnih programa trebat će osigurati mogućnosti da se razvija znanstvena infrastruktura i aktivno usmjere novci u povezivanje sveučilišta, lokalne uprave i tvrtki", kaže Lučin.

Pretpostavka uspješnosti je čvrsto povezivanje istraživačkih timova sveučilišta s malim i srednje velikim inovativnim tvrtkama, a natječaji se očekuju do kraja travnja. No, iako se mogućnosti sad otvaraju, mi nemamo administrativnih kapaciteta za provedbu, pa ako želimo biti uspješni u povlačenju sredstava Vlada mora riješiti problem podkapacitiranosti Ureda za transfer tehnologija na svim Sveučilištima u Hrvatskoj, smatra prorektor za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Šimpraga.

Upozorava da akademska zajednica neće moći pomoći u privlačenju sredstava te da prijeti rizik da sredstva u većoj mjeri ostanu neiskorištena ako Vlada ne riješi problem, bilo nacionalnim sredstvima bilo zajmom Svjetske banke, koja upoznata s problemom preporučuje hitno rješenje. "Uredi za transfer tehnologije ključna su poveznica između gospodarstva i istraživačkih timova na Sveučilištima, no nisu dovoljno razvijeni. U njima bi trebalo raditi pet do 10 zaposlenika, koji bi pomagali istraživačnim timovima, a radi jedan do dva, dok manja Sveučilišta ni nemaju Ured. Upozorili smo da je hitno potrebno rješenje", kaže Šimpraga.

Posljednjih je godina iz proračuna ministarstva znanosti nestalo i oko 70 mil. kuna koji su osiguravali infrastrukturu za inovacije i transfer tehnolgije u visokom obrazovanju i znanosti. Tako je nestao Hrvatski institut za tehnologiju, dok se BICRO spojio s HAMAG-om iz nadležnosti resora poduzetništva, pa resor znanosti nema ni lipe za inovacije i transfer tehnologije. No Šimpraga poručuje da će akademska zajednica za tu namjenu inzistirati na osiguravanju barem 50 mil. kuna za resor znanosti.