Nedavno inozemno zaduženje države izdanjem dolarskih obveznica neće biti i posljednja operacija zaduživanja u ovoj godini.

Prema najavama iz Ministarstva financija Vlada bi početkom idućeg tjedna trebala donijeti odluku o mostnom kreditu u iznosu 200 milijuna eura ili oko milijardu i pol kuna. 

Tim bi se aranžmanom na domaćem bankarskom tržištu premostio izostanak planiranih privatizacijskih prihoda. 

Podsjetimo, u računu financiranja za 2013. godinu, Ministarstvo financija je i prilikom nedavnog rebalansa računalo s tri milijarde kuna od prodaje državnih udjela. 

U Ministarstvu financija pojašnjavaju kako je nedavna prodaja dolarskih obveznica bila namijenjena predfinanciranju obveza koje stižu na naplatu 2014. i taj se novac ove godine neće dirati. 

U nastavku donosimo detalje.

Linić: Država diže 200 milijuna eura kredita za 'zatvaranje' proračuna za 2013.

Vlada bi početkom idućeg tjedna trebala donijeti odluku o izravnom kratkoročnom zaduživanju države kod jedne poslovne banke za 200 milijuna eura čime bi se 'zatvorio' proračun za ovu godinu, a sredstva iz nedavnog izdanja obveznica koristit će se isključivo u idućoj godini, čime su za prva četiri mjeseca posve pokrivene potrebe za financiranje i servisiranje dugova, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na susretu s novinarima u Ministarstvu financija Linić je istaknuo kako se radi o kratkoročnom mostnom kreditu, kojim će država poplaćati svoje obveze do kraja godine, a koji je manje više naslonjen na planirane prihode od privatizacije Croatia osiguranja.

Pritom je istaknuo kako su prihodi od zaduženja izdavanjem obveznica proteklog mjeseca kompletno prebačeni u iduću godinu. "To je bilo zaduženje za 2014. i ni jedan dolar od 1,75 milijardi dolara nije iskorišten, a to znači smo za prvih četiri mjeseca kompletno pokriveni s prihodima i primanjima iz te obveznice za financiranje svih obveza iz proračuna i servisiranje dugova", izjavio je Linić.

U tom bi razdoblju trebalo biti poznat i smjer mjera koje će Hrvatska morati poduzeti u cilju smanjenja prekomjernog deficita, odnosno kako će se ono što Europska komisija očekuje prevesti u provedbene mjere.

Linić je pritom kazao da je Vladina politika u donošenju tih mjera da se ne diraju ni mirovine niti plaće.

Određenih promjena će biti, u smislu definiranja odnosa prema dodacima na plaću kroz kolektivne ugovore, na neki način da se ujednače primanja državnih i javnih službenika.

Dakle, kazao je, pojedinačno će se možda nešto mijenjati, "jer oni koji su imali prevelike plaće, s obzirom da su bili van proračuna ili tamo gdje je bilo previše samoinicijative to je ono što Vlada mijenja, ali sve ostalo ostaje po starom".

Govoreći o ostalim aktivnostima ministarstva u idućoj godini Linić je kazao da će one, uz ostalo, biti usmjerene ka rješavanju dugova blokiranih građana, čiji se dugovi, i nakon ovogodišnje tri prilike za reprogram poreznog duga, ne smanjuju.

Jedno od novih rješenja za ovaj problem, kazao je, bit će i 'brisanje' nenaplativih potraživanja, a koja prema procjenama Ministarstva financija iznose oko 25 milijardi kuna ili polovicu od ukupne 52 milijarde kuna nepodmirenog duga građana (fizičkih osoba, uključujući obrtnike). S druge strane, ostalima će se pokušati dati uvjete da lakše podnesu plaćanje starih obveza prema porezima.

"To nije pravedno, jer je to loša poruka prema svim onim građanima koji redovito plaćaju svoje obveze i kojima zaista ne možemo za to dati obrazloženje. Ali, to je staro, zatečeno stanje. Onog trenutka kad je netko dužan to treba razriješiti zatvaranjem njegove djelatnosti ili naplatom da li od njegovog primanja i njegove imovine ili trenutno brisanje ako su nerealna potraživanja. Ne smijemo se dovesti u to da se u sadašnjem djelovanju Ministarstva financija pojavljuju novi dugovi", naglasio je Linić.

Dodatno olakšanje situacije građanima trebale bi donijeti i niže kamate na kredite za potrošačke kredite donošenjem zakonom o kamatama u prvom dijelu 2014.

Linić je kazao kako je namjera da se postigne da nema velikih razlika u bankarskom sustavu između kamata i da se te kamate što više približe kamatama u EU.

Napominjući kako je svjestan da država zbog visokog rizika bankarskom sustavu "nanosi dodatne pritisak na kamate", Linić je kazao kako će se u izradi tog zakona voditi računa da se građanima smanji opterećenje, ali da se istodobno banke ne odmakne od praćenja građana u nabavci imovine ili drugih dobara.

"Tu moramo naći rješenja koje znači što manju zaradu banaka, ali u isto vrijeme ne gubitke u banci", rekao je Linić te je na novinarski upit da li bi bio zadovoljan smanjenjem kamata za primjerice jedan postotni bod rekao kako ne bi htio prognozirati, ali da bi to bio cilj.

Među planiranim aktivnostima Ministarstva financija u 2014. je i sudjelovanje u formiranju svojevrsnog razvojno investicijskog fonda s HBOR-om i Svjetskom bankom, 'teškog' milijardu kuna, od čega bi država dala 100 milijuna kuna, a koji bi trebao osigurati likvidna sredstva za manje, ali perspektivne tvrtke koje ne mogu prikupiti sredstva nakon sklapanja predstečajne nagodbe.