Kako bi hrvatski visokokvalificirani kadar postao što konkurentniji, a nezaposlenost što manja, potrebna je bolja suradnja gospodarstva, fakulteta i studenata. Osim toga, toj tripartitnoj suradnji morala bi se pridružiti i država koja ima ključnu ulogu u podizanju konkurentnosti i smanjenju nezaposlenosti.

Općeniti je to zaključak okruglog stola "Hrvatska 2020: Kako do visoke zaposlenosti", koji je u utorak održan na Građevinskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika. Kako je kazao Aleksa Bjeliš, rektor  zagrebačkog sveučilišta, u Hrvatskoj nije problem malog broja visokoobrazovanih, kao što se često ističe, već je problem što nemaju svrhu na tržištu rada.

"Gospodarstvo treba komunicirati svoje potrebe, fakulteti kroz zajedničke projekte s njima moraju ostvariti komunikaciju, a isto to moraju napraviti i studenti kroz svoje udruge," rekla je Vladimira Senčar Perkov, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima Ine dodajući da je tvrtkama u interesu privući najbolje talente s ciljanih fakulteta i s njima surađivati kroz studentske ustanove, udruženja i stipendiranje.

No problem je i antipoduzetnička klima koju je istaknuo saborski zastupnik Ivan Domagoj Milošević. Iako, kaže, ne žele svi biti poduzetnici, onima koji to žele, država mora stvoriti uvjete da to postignu.

"Država mora povezati tvrtke i gospodarstvo", istaknuo je Milošević. A država bi, poručili su sudionici rasprave, trebala imati i bolju strategiju obrazovanja te više i kvalitetnije u njega ulagati. Državna sveučilišta možda bi trebala slijediti praksu nekih privatnih učilišta poput  Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM), na kojem velika sredstva ulažu u obrazovanje kadrova te nastavu na engleskom jeziku.

"Naša politika je pripremiti se za EU tako da imamo nastavni tim koji je konkurentan u bilo kojoj zemlji EU, da imamo nastavne planove i metode na engleskom. Sveučilišta se moraju internacionalizirati i biti fokusirana na studenta", poručio je dekan ZŠEM-a Đuro Njavro. No, nisu ni sva privatna učilišta dobra. Tihomir Hunjak s Fakulteta organizacije i informatike Varaždin upozorio je kako je ZŠEM iznimka među privatnim školama te da su privatne škole u Hrvatskoj uglavnom loše.

"Postoje  agencije ili kojekakvi autobusni prijevoznici koji su postali veleučilištima reketarenjem lokalnih zajednica", kazao je Hunjak. Takvi sustavi sigurno neće stvoriti kvalitetne i obrazovane kadrove koji će u budućnosti biti konkurentni na tržištu.

"Da bi bili konkurentni na tržištu ne morate znati tri ili četiri strana jezika, ali odlično poznavanje engleskog danas je prioritet. Osim toga potrebna je specijalizacija te cjeloživotno učenje", kazala je Mariza Katavić sa Zavoda za organizaciju i ekonomiku građenja Građevinskog fakulteta u Zagrebu dodajući kako je, primjerice, inženjerima građevine, potrebno znanje iz menadžmenta jer to je jedini način da se taj sektor revitalizira.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Na koncu, složili su se sugovornici, treba imati poduzetnički duh te pozitivan i poduzetan stav prema vlastitom ulaganju u znanje. "Ono što nam nedostaje je edukacija koja promiče inovativnost i kreativnost, jer iste kvalitete su osnova uspješnih biznisa, a to je ujedno i stav koji trebamo zajedno graditi i poticati kod mladih talenata", zaključuje Senčar-Perkov.

• Student se treba prestati pitati gdje će pronaći posao. Napravi si sam posao, gospodine!
• VIDEO: 'Ima jedna trgovina u Australiji, počeli su naplaćivati ulaz kupcima'
• VIDEO: Startupi su najbolje što se događa, ali u tome nije spas
• IT poduzetnici: 'Najbolje je da nas država ne dira'