Ni deset dana uoči slanja u Bruxelles ne prestaju kritike na Vladin nacionalni program oporavka i otpornosti, ključ za 6,3 milijarde bespovratnih eura za izlazak iz pandemijske krize. Za hrvatske prilike gotovo pa nevjerojatno, no argumentacija je praktički jednoglasna.

U kreiranju nisu sudjelovali oni na koje bi se trebao odnositi, u javnost je pušteno tek 80-ak stranica sažetka, u njemu su ugurani projekti koji nemaju veze s reformama, ali imaju s financiranjem javnog sektora i infrastrukture, od javne rasprave ni glasa…

Razočaranje planom koji premijer naziva “generacijskom prilikom” dijele i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca tražeći da se dokument izmijeni na način da više novca usmjeri u realni sektor.

Na konferenciji koja je secirala plan s konkretnim pitanjem kakve nas investicije mogu izvući iz krize, glavna ekonomistica Iva Tomić istaknula je da je prema BDP-u po stanovniku Hrvatska na začelju EU, na 65 posto prosjeka Unije.

Želimo li se približiti 75 posto trebamo rasti brže od drugih što je moguće jačanjem robnog izvoza i privatnih investicija s brzim povratom, a ne ponavljanjem greške iz 2008. kada su se favorizirale javne investicije i infrastruktura.

‘Trebamo hrabre stope rasta’

“Pacijent je u terminalnoj fazi, a liječimo ga aspirinom pa ćemo se za pet godina opet čuditi zašto zaostajemo. Trebaju nam hrabre stope rasta, a možemo ih postići samo izravnim ulaganjima u poduzetništvo”, sumirao je predsjednik HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika Igor Škrgatić, iz tvrtke BE-ON.

“Ne razumijem kako možemo izdvojiti 7,5 milijardi kuna za obnovu zgrada i obnovu fasada, a samo 2,5 milijarde kuna za zdravstvo što je manje od desetine godišnjih ulaganja u taj sektor”, upitao se predsjednik HUP-a i prvi čovjek Plive Mihael Furjan. Napominje da se mora povećavati produktivnost, no “ne vidimo da se plan planira koristiti na pravi način, da povećamo učinkovitost”.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dodao je da ulaganja u opremu pozdravljaju jer u zdravstvu to može povećati preventivu i donijeti uštede, ali da ona bude maksimalno iskorištena uz prateća ulaganja u ljude. “U zdravstvu imamo odlične liječnike i džepove izvrsnosti. Primjerice, efikasnost već postoji u dentalnom turizmu i transplantacijskoj medicini”, ističe Furjan kao svijetle primjere.

Škrgatić podcrtava da je prevelika alokacija u javni sektor koji ni inače nema kapaciteta da novac apsorbira u kratkom roku, umjesto u privatni gdje bi se jedna kuna investicija stvorila nove 3-4 kune. “Provlači se teza da tražimo helikopterski novac. Ne, tražimo novac za projekte u visokoj fazi razvoja, da se sukladno stupovima EK naprave programi na koje će se poduzetnici javljati”, kazao je Škrgatić.

Dekan Visokog učilišta Algebra Mislav Balković smatra da plan ne treba gledati samo iz perspektive novca već stvaranja radnih mjesta. Podsjeća da je je obrazovanje temelj konkurentnosti, a Hrvatska je tu u društvu Filipina i Kostarike.

“Ulaganja u infrastrukturu neće stvoriti nova radna mjesta, a postojeći sustav međugeneracijske solidarnosti nećemo moći dugo održavati. Moraju se iznjedriti ključne reforme. Zato je bolje da se promjene osmišljavaju iza lokalnih izbora kad se smanji pritisak za ulaganja u lokalnu infrastrukturu”, poručio je Balković.

Mentalitet bespomoćnosti

“Kampus Rimac i Rafinerija u Sisku su vrlo potentni projekti. Ali, zašto nemamo 200 projekata u katalogu? Ne možemo ni imati ako onaj tko sastavlja katalog nas ne intervjuira”, kaže predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi.

Ističe da je protivnik šabloniziranja da se projekti dijele na privatni i javni sektor već da je bitno na koji način alocirati novac da se stvori multiplikativni efekt. Strelicu upućuje i na adresu privatnog sektora s pitanjem koliko je spreman na izlazak iz krize, a koliko naučen da gleda prema državi i Vladi za pomoć.

“Da je Infobip čekao Vladu ne bi bio jednorog, da je Rimac čekao ne bi privukao investicije Porschea i Hyundaija…

Imamo mentalitet kombinacije rentijerskog i bespomoćnosti, to je pitanje za naše članstvo i tu ima još puno posla. No, to ne ekskulpira Vladu od odgovornosti”, kazao je Tedeschi.