Zagrebačko tržište poslovnih prostora ima stopu nepopunjenosti manju od dva posto, pokazuje Colliersov najnoviji pregled tržišta. U glavnom gradu potražnja za uredima veća je nego ponuda, no, prema mišljenju stručnjaka, ogroman požar u zgradi Vjesnika neće dodatno uzdrmati situaciju na tržištu.

Neadekvatno održavanje

“Implikacija za tržište sigurno neće biti, izuzev radija Laganini FM, na kojem sam nedavno bio, to je većinski bilo prazno. Tamo nije bilo ljudi i to nije bilo funkcionalno, osim tog zadnjeg kata”, rekao je Boro Vujović, vlasnik nekretninske agencije Opereta. Prema njegovim saznanjima, u prostorijama Vjesnika bili su Laganini FM kao firma i jedan savez vezan za utrke, koji su oboje imali oko 200 kvadrata.

“Nažalost, od simbola Zagreba nije ostalo ništa, ali to pokazuje da se o tome nije pretjerano brinulo. Pogled s najviše kata na grad bio je fantazija”, rekao je Vujović.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je kako se danas takav objekt više ne može graditi u Hrvatskoj, a ne može se ni obnavljati. “Nema obnove bez ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu”, rekao je, podsjetivši da je taj neboder izgrađen u sedmom desetljeću 20. stoljeća i danas ne bi mogao dobiti uporabnu dozvolu. “Ne bi ispunjavao tri ili četiri temeljna zahtjeva za građevinu, a jedan je zaštita od požara”, rekao je i istaknuo kako se zbog toga požar i širio vertikalno prema dolje, što je vrlo rijetko jer na stubištima nisu bila vrata koja bi spriječila širenje požara.

Vedrana Likan, direktorica u nekretninskoj agenciji Colliers, kazala je: “Vjesnik se u kontekstu onoga što se dogodilo treba sagledavati iz više kuteva. Bitno je u prvome redu primijetiti da se zbog tehničkog neodržavanja i nebrige u cijeloj zgradi dogodio ovaj incident. Istrage će pokazati je li to slučajno ili namjerno. No, u svakom scenariju poslovna zgrada tih gabarita bilo gdje u Europi ili svijetu mora biti održavana na adekvatan način, s jedne strane, da spriječi da se takvi incidenti uopće dogode, a s druge, da ako se i dogode imaju tehničko okruženje u kojem ne može brzo doći do takvog širenja.”

Kao razlog tako velikog požara Likan navodi činjenicu da zgradom nije adekvatno upravljano godinama. Stručnjakinja pretpostavlja zato što je riječ o miješanom vlasništvu. “Nisu bez razloga uredske zgrade svuda u Hrvatskoj, ali i u svijetu, u konsolidiranom vlasništvu, dakle, ili jedan vlasnik ili, ako nije jedan vlasnik, barem se ide na profesionalno upravljanje zgradom”, kazala je Likan.

Teško do novog prostora

“Tržište uredskih prostora u Zagrebu je zasićeno. Raspoloživost slobodnih prostora je vrlo niska i rekla bih da je za biznise koji su bili u toj zgradi prilično neizvjesno koliko će brzo moći naći adekvatno rješenje, pogotovo po komercijalnim uvjetima ako su bili u zakupu”, ocjenjuje Likan.

Potražnja na tržištu poslovnih prostora u glavnom gradu ostaje stabilna, pri čemu se najveći interes bilježi za uredske zgrade A klase, pokazuju podaci iz agencije Colliers. Iako je potražnja iz ICT sektora usporila, trenutačnu aktivnost uglavnom generiraju tvrtke iz proizvodnog, energetskog, poslovnog, profesionalnog i financijskog sektora. Najamnine za najkvalitetnije prostore kreću se između 16,5 i 18,5 eura po četvornome metru mjesečno. Istodobno, investicijska aktivnost ostaje snažna, s više od 170 tisuća četvornih metara prostora u izgradnji ili službeno najavljenih. Prosječna starost uredskih zgrada u Zagrebu je oko 15 godina.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“Imamo manje novih nego starih zgrada, ali to što su zgrade stare, ne znači da nisu kvalitetne”, naglasila je Likan i dodala: “Ne možemo linearno primijeniti loše iskustvo iz Vjesnika na sve stare zgrade. Vjesnik je eklatantan primjer, drugi sljedeći je Zagrepčanka koja je opet u miješanom vlasništvu.”

Stručnjakinja je naglasila kako RH ima vrlo kvalitetan Zakon o gradnji i standardi gradnje u Hrvatskoj daleko su iznad standarda gradnje u okolnim zemljama.