Nekad bujno zelene šume Gorskog kotara prošarane su poput tigrove kože, a tamne fleke iz tjedna u tjedan zahvaćaju sve veću površinu ostavljajući pogubne posljedice. Goranskim šumama prijeti kataklizma, razmahao se smrekov potkornjak, opasni nametnik kojemu je posebno pogodovalo stanje devastiranog šumskog prostora nakon ledoloma iz veljače 2014. Tada oštećena stabla nisu pravodobno maknuta iz šuma što je potaknulo golemo razmnožavanje nametnika.

Goran Šoštarić iz podružnice Savjetodavne službe za Primorsko-goransku županiju upozorava na to da se nakon prvih simptoma vidljivih na vrhu stabla ono posuši u roku samo tri tjedna te da jedno zaraženo stablo uništi njih još 15 u okruženju, a s takvom progresijom ugrožene su tisuće hektara vrhunke sirovine.
Stanje je alarmantno, nošen vjetrom ovaj nametnik prelazi i više od dva kilometra, a s obzirom i na dugu granicu sa Slovenijom, gdje potkornjak također radi golemu štetu, moguće je očekivati danas još nesagledive posljedice.

Najbolji lijek za suzbijanje potkornjaka je sječa zaraženih stabala i to čim su vidljivi prvi simboli bolesti, ističe Šoštarić. Hrvatske šume, kaže, čiste svoja područja, no problem je što privatni šumovlasnici imaju veći broj usitnjenih i razbacanih parcela. Ako njih deset i očisti svoje površine, a samo jedan ne problem ostaje. Neriješena imovinsko-pravna pitanja, staračka domaćinstva, iseljeno stanovništvo te nepristupačan teren glavni su razlozi što potkornjak uzima sve veći danak jer po aktualnim zakonima u privatni posjed bez suglasnosti vlasnika ulaz nije dopušten. U gorskokotarskim šumama 70 posto su četinjače, od čega se na smreku odnosi visokih 65 posto udjela, što je, gleda li se pak kao količinski moguća sirovina za preradu, oko 40 posto ukupno raspoložive drvne mase.

I dok su Slovenci na portalu državnog Zavoda za šumarstvo objavili detaljan pregled stanja uz naputak vlasnicima šuma što im je činiti kako bi smanjili ugroženost i štetu, Hrvatske šume potkornjakom se bave tek u internom časopisu. Navode da je u Sloveniji čak 30% etata smreke zahvaćeno napadom potkornjaka, što je gotovo 1,8 milijuna kubika sirovine, no o površinama i volumenu pogubnih posljedica na 2,68 milijuna hektara šuma u RH nema podataka. Ni u Ministarstvu poljoprivrede taj problem, čini se,još ne smatraju alarmantnim, ne evidentiraju ga na svom portalu.

I laiku je već površnim pogledom na gorske šume razvidno da to područje vapi za pomoći. Kako šumovlasnici nemaju potrebnu opremu i radnu snagu, vrijeme je za uredbu Vlade, kojoj u ovom slučaju tehnički mandat nije zapreka, te veći angažman Hrvatskih šuma, a možda i vojske po modelu koji je položio ispit za poplava u Gunji i okolici.