Kao što su to prije mjesec dana nagovijestile prve procjene, hrvatsko je gospodarstvo u trećem tromjesečju zabilježio realni pad od 1,9 posto u odnosu na tri ljetna mjeseca lani. To je četvrti kvartal zaredom da bruto domaći proizvod (BDP) na godišnjoj razini pada, a s podacima za treće tromjesečje pad u prvih devet mjeseci ove u odnosu na prošlu godinu je 1,8 posto. To je približno i procjena pada BDP-a za cijelu ovu godinu, budući da se i u posljednjem kvartalu očekuje međugodišnji "minus" ne manji od 1,5 posto realno. Premda je Vlada prilikom nedavnog rebalansa svoju procjenu ovoogdišnjeg pada BDP-a korigirala na samo minus 1,1 posto, ovih dana i iz Ministarstva financija priznaju da će pad gospodarstva u 2012. biti "najmanje 1,5 posto", odnosno "negdje između 1,5 i 2 posto".

Kućanstva bez iznenađenja
Iako bi ekonomisti rado iz Državnog zavoda za statistiku vidjeli i tekuća (desezonirana) kretanja gospodarske aktivnosti – u odnosu na prethodni, tj. susjedni kvartal – Državni zavod za statistiku zasad ne nudi tu vrstu podataka. A jučer objavljena detaljnija slika kvartalnog BDP-a u odnosu na isti kvartal 2011. pokazala da su sve sastavnice BDP-a zabilježile pad, s tim da je potrošnja kućanstava kao najveća tj. najutjecajnija komponenta BDP-a zabilježila pad od 3,5 posto. Kako podsjećaju analitičari Raiffeisen banke, to je najviša stopa pada potrošnje kućanstava još od prvog tromjesečja pretprošle godine, a takva kretanja smatraju očekivanima s obzirom na godišnji rast nezaposlenosti, pad zaposlenosti i trgovine na malo te smanjenje kreditiranja stanovništva u trećem tromjesečju.U odnosu na osobnu potrošnju, investicije su pale i nešto više, 4,3 posto, no udjel bruto investicija u fiksni kapital u BDP-u je osjetno manji, pa je u konačnici negativan doprinos osobne potrošnje BDP-u ipak veći. Pod utjecajem turističke sezone, pad izvoza robe i usluga u trećem je kvartalu bio manji od pada uvoza (izvoz je pao 0,1 a uvoz 3,3 posto), a slijedom toga je doprinos neto izvoza BDP-u bio blago pozitivan. Državna potrošnja bila je gotovo neutralna u smislu doprinosa padu. Točnije, ona na godišnjoj razini bilježi nastavak blagog pada koji je u trećem tromjesečju iznosio 0,4 posto.

Pad BDV-a iznad 2 posto
Bruto dodana vrijednost (BDV), kao izravniji iskaz kretanja proizvodnje dobara i usluga (koji se od BDP-a razlikuje za iznos poreza na proizvode umanjeno za subvencije), pokazuje i nešto izraženije minuse. U treće kvartalu BDV je na godišnjoj razini pao 2,1 posto, a i u prvoj polovici godine ostvaren je realni pad za više od 2 posto. Pad BDV-a je, očekivano, i dalje najizraženiji u građevinarstvu koje je danas obujmom za trećinu slabije u odnosu na predkrizno razdoblje. U tom je segmentu pad BDV-a prisutan već 15. kvartal zaredom, ističu u RBA-u, a u tri ljetna mjeseca ove u odnosu na prošlu godinu pad je bio 11,8 posto. Ovoljetne suše su pak glavni krivac za značajnih 5,5 posto godišnjeg pada BDV-a u kategoriji Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. U prerađivačkoj industriji bruto dodana vrijednost je u razdoblju srpanj-rujan ove godine bila 2,9 posto niža nego u istom lanjskom razdoblju. Ove godine djelatnostima s negativnim predznakom pridružio se i financijski sektor, čiji BDV je u trećem kvartalu pao 1,9 posto, a u prvom polugodištu oko 1,5 posto.

Javni sektor usamljen
U skladu s općim ocjenama da se sa strukturnim reformama kasni i da se na tom području nije napravilo mnogo je i suprotan predznak BDV-a samo u djelatnostima koje se odnose na državnu upravu i javne službe. Djelatnosti u okviru Javne uprave i obrane, obrazovanja te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i dalje, naime, bilježe blagi rast BDV-a. U trećem tromjesečju on je iznosio 0,7% na godišnjoj razini, s tim da je u prvom i drugom kvartalu godišnji porast BDV-a u tim djelatnostima bio i nešto izraženiji (0,8 i 1,4 posto). U međugodišnjim usporedbama, dosad dostupni podaci i za posljednje tromjesečje sugeriraju pad.

Najlošiji u regiji

Srbiji: pad BDP-a veći od 2%

Po izvješću Svjetske banke, Srbija će ove godine imati pad BDP-a od 2%, najviše od svih balkanskih zemalja. Istodobno se procjenje da će srpsko gospodarstvo u 2013. ostvariti povećanje BDP-a od 2 posto. No, time se neće nadoknaditi ovogodišnji pad, jer se porast temelji na manjem iznosu BDP-a. Po ocjeni Lazara Šestovića, gl. ekonomista Svjetske banke za Srbiju, procjena rasta BDP-a temelji se na proizvodnji Fiatove tvornice automobila. Šef ureda Svjetske banke u Srbiji Loup Brefort smatra da je Srbija u boljem položaju od susjeda jer je izvoznik hrane i rast cijena hrane ide joj u prilog. (R. Petković/VLM)