U poplavi svakodnevnih vijesti o inflaciji i povećanju troškova, gospodarstvenici mogu računati da davanje za članarinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori neće rasti. Za one koji žele plaćati članarinu ili su iz skupina velikih tvrtki za koje ne vrijedi izuzeće od plaćanja, ostaju na snazi mjesečni iznosi koje se obračunava još od 2022., od kada je za 97 posto tvrtki službeno ukinuta ta obveza. Za male tvrtke dobrovoljna članarina i u 2026. iznosi 20 eura mjesečno, za srednje 143,74 eura, a za velike tvrtke 527,31 euro.

Ipak, HGK u planovima koje je nedavno usvojila Skupština, računa na nastavak rasta ukupnih prihoda, i to poglavito zahvaljujući tzv. ostalim aktivnostima. Ukratko, procjena je da će ukupni prihodi u idućoj godini prijeći 35,6 milijuna eura, što je ujedno i rekordan iznos prihoda HGK. Najveći dio od toga (23,9 milijuna eura) dolazi s osnova naplate članarina, a ostatak će se pobrati najvećim dijelom iz komercijalnih aktivnosti koje HGK pruža tvrtkama, kao i iz projekata EU, ali i prodajom imovine.

U prvoj godini kada je HGK ostala bez sigurnih prihoda iz obveznih članarina, 2022., prihodi su bili za gotovo deset milijuna eura “tanji” u odnosu na iznos planiran za 2026., s tim da se u praksi na kraju 2022. rezultat podigao znatno iznad planiranih 26,7 milijuna eura. Zbog dugogodišnjih kritika, negodovanja i zahtjeva od vlada da se gospodarstvenike oslobodi tog tereta, u kreiranju prvog “proračuna” u novom okruženju u HGK-u su bili prilično konzervativni, ali je na kraju ta godina ipak završena s boljim rezultatom.

Izjednačavanje prihoda

Nešto slabija bila je 2023., kada je uprihodovano 25,3 milijuna eura, dok je lani taj iznos gotovo dosegnuo 29,8 milijuna. Sve te godine prihodi od članarina blago rastu, sa 17 milijuna u 2022. na, prema prvim procjenama, 23 milijuna u ovoj godini, a na nastavak tog trenda, dakle, u HGK-u računaju i u idućoj godini.

Ostali prihodi, trećinu, HGK očekuje od projekata EU i prodaje usluga, ali i prodaje imovine. U svom portfelju HGK ima dosta vrijednih poslovnih i stambenih prostora, no sudeći prema planu poslovanja, prodaje koje su predviđene za ovu godinu najvećim dijelom nisu realizirane, pa će “na bubnju” biti i u idućoj godini, što je vidljivo i u financijskom planu. Konkretno, prodaju čekaju poslovni prostori u Rijeci, Karlovcu i Kninu te stanovi u Osijeku i jedan u Zagrebu, kao i garaže u Zagrebu, a iz njih bi se moglo realizirati oko deset posto ukupnih planiranih prihoda.

Ono što je vidljivo iz plana je da HGK nastavlja s aktivacijom svog hotelsko-turističkog biznisa. Tvrtka HGK Hoteli početkom ove godine svečano je pokrenula radove na obnovi nekadašnjeg motela Sljeme kod Rijeke, koji se uređuje u hotel s četiri zvjezdice Rivia Arts&Culture. U samom programu se ne spominje hoće li do kraja 2026. biti i završeni radovi kako je prvotno bilo najavljeno, no vidljivo je da se odobrava još jedna pozajmica za HGK Hoteli.

Lani je, naime, toj tvrtki-kćeri bila odobrena pozajmica od sedam milijuna eura, a za iduću je zeleno svjetlo Skupština dala za još četiri milijuna eura. No, osim riječkog hotelskog biznisa, HGK je pokrenuo i aktivaciju vrijedne zgrade, stare gotovo stoljeće u Splitu na atraktivnoj lokaciji, na samoj Rivi, u kojoj je dosad bilo sjedište Županijske komore Split. Komora je sa zaposlenicima premještena u prostor koji je iznajmljen u kompleksu Westgate Tower, a u tijeku su pripreme za preuređenje i prenamjenu HGK-ove zgrade u luksuzni hotel s četiri zvjezdice.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

S ova dva projekta HGK namjerava postići postavljeni cilj da ubuduće izjednači prihode od članarina s prihodima od komercijalnih aktivnosti. Sada dvije trećine prihoda još uvijek dolazi s osnova članarina. No, ukupno gledajući, HGK i dalje posluje u plusu, iduću godinu predviđa dobit od gotovo tri milijuna eura. Nekad percipiran kao veliki birokratski aparat sa 600-tinjak zaposlenih, u međuvremenu je njihov broj prepolovio, a na plaće i ostale troškove izdvaja oko 13 milijuna eura.

Obrambena industrija

U idućoj godini HGK nastavlja s brojnim projektima na kojima je angažiran i na raspolaganju za gospodarstvenike, a ono što su novine svakako je intenziviranje nastupa i prezentacije hrvatske obrambene industrije, trenutačno gospodarske djelatnosti s najvećim narudžbama. Tako se za hrvatske proizvođače predviđa organizacija nacionalnih štandova na glavnim sajmovima Enforce Tac Nürnberg te Eurosatory Pariz, koji će se realizirati u suradnji s ministarstvima obrane i gospodarstva te državnom tvrtkom Agencija Alan, a predviđen je i posjet tvrtki iz ove proizvodnje NATO Edge Summitu u Turskoj.

U HGK kažu i kako će promijeniti dosadašnji koncept sajmova i delegacija, primjerice, veća pozornost posvetit će se uslugama istraživanja pojedinih tržišta i detektiranja potencijalnih partnera.

U segmentu internacionalizacije tako su planirane gospodarske delegacije i forumi u suradnji s ministarstvima, veleposlanstvima i međunarodnim partnerima, primjerice, Katar, Maroko, Saudijska Arabija, SAD, Turska te zemlje CEFTA-e i EU), a posebna pozornost, ističu, posvetit će se razvoju odnosa s tržištima Bliskog Istoka, sjeverne Afrike i jugoistočne Europe te Azije. Među ostalim, predviđa se i održavanje tematskih skupova u zemljama s većim brojem hrvatskih useljenika, u suradnji s Ministarstvom demografije i useljeništva, a aktivan će biti i u organizaciji Foruma triju mora, koji se održava u okviru tog samita, kojem je RH domaćin 2026. Jedna od novina na kojoj će HGK biti angažirana je i lobiranje da joj se omogući uvođenje nove ovlasti u području certificiranja agencija za zapošljavanje, čime bi se, smatraju, povećala vjerodostojnost i kvaliteta rada posrednika.