Flertovanje s idejom zamrzavanja II. stupa ne bi li se s pet milijardi kuna ublažile proračunske boljke ne prestaje biti jedna od gorućih ekonomskih tema. Dok su predstavnici mirovinskih fondova (prvi put dosad) iščekivali red da za saborskom govornicom podnesu izvješća o poslovanju, nekoliko stotina metara dalje iz Hrvatskog novinarskog doma opet je odaslana nedvosmislena poruka stručnjaka s okruglog stola: "Ne dirajte štednju u drugom mirovinskom stupu već sredite nered u prvom stupu".

"Mirovinski sustav je nepošten, a glavni problem je nepoštenje I. stupa jer su transferi toliko neprepoznatljivi od povlaštenih mirovina do povlastica. Reformom dobro postavljen sustav nizom promjena zakona izmijenili smo potpuno nakaradno", kaže Željko Potočnjak, profesor Pravnog fakulteta. "Oko 70% ljudi dobiva mirovine koje su nerazmjerno veće od onog što su uplatili putem doprinosa, što cijeli  sustav čini apsurdnim. Imamo podatke od 1970. i za svakog se može izračunati koliko je uplatio, a kolika mu je mirovina. Sustav se može brzo srediti, ali je problem što bi posljedice za velik broj ljudi bile negativne ", dodaje.

"Problem mirovinskog sustava je njegova konfuznost, nekonzistentnost i što stimulira odlazak u mirovinu. Zašto ljude koji mogu i žele raditi, posebno je to vidljivo u javnom sektoru, tjerati u mirovinu?", nadovezuje se njegova kolegica Ivana Vukorepa. S praktično 20-ak izmjena zakona uvođenja sustava triju stupova koji ne stimuliraju rad, smatra da će sređivanje nagomilanog nereda biti teško jer su (skori) umirovljenici "najveća glasačka mašinerija".

Radnicima treba biti jasno, ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, da se sami moraju brinuti za vlastitu starost te da kasnije ne mogu nekog drugog optuživati što nisu dovoljno uštedjeli za mirovinu. "Zato je potrebno razvijati kapitalizirano dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Svaka nepromišljena odluka o II. stupu može ugroziti financijsku stabilnost cijelog gospodarstva i grubo narušiti slabu vladavinu prava", ističe Bejaković.

"Političari ne smiju dirati II. mirovinski stup, ali je legitimno postavljati pitanja poput visine naknada za upravljanje društvima iako troškove ima i I. stup", istaknula je Sandra Švaljek (EIZ). Za Danijela Nestića (EIZ) računica je neoboriva. "Ako je omjer uplata u I. i II. stup 3:1, dobit ćete mirovinu u omjeru 1,8:1. To znači da II. stup za istu uplaćenu svotu donosi višu mirovinu, a to je nešto što ljudi slabo razumiju", kaže Nestić dodajući da je "najlakše samo uzeti pet milijardi kuna iz II. stupa, pa to je samo računska operacija, a nitko se ne pita kolika je šteta".