Kompletirani podaci o inflaciji u svibnju u Hrvatskoj nisu donijeli iznenađenja niti neobična objašnjenja zbog kakvih su se prošli tjedan mnogi bavili švedskom inflacijom. Viša od očekivane inflacije (posebice cijene hotela i restorana) tamo je adresirana i na svibanjski početak velike turneje Beyonce. Naši državni statističari u petak su potvrdili već ranije iznesenu tzv. flash procjenu prema kojoj je godišnji rast cijena prošli mjesec usporio na 7,9 posto, a na mjesečnoj su u prosjeku povećane 0,5 posto.

Nemali pad kupovne moći

Uz pozitivna očekivanja oko turističke sezone i solidna kretanja na tržištu rada, domaći analitičari već otprije u pravilu navode kako je nastavak cjenovnih pritisaka izgledan i tijekom ljeta, naročito u skupinama usluga i proizvoda kod kojih je uobičajen utjecaj sezone. Na godišnjoj razini tako se najveći porast potrošačkih cijena bilježi u skupinama Hrana i bezalkoholna pića te Restorani i hoteli (u obje za 15,1%). S obzirom na udjele u potrošačkoj košarici na temelju koje se izračunava inflacija, troškovi hrane i pića zaslužni su za više od polovice stope inflacije (4 postotna boda), a drugi po važnosti je doprinos troškova stanovanja i pratećih režija (1,27 postotnih bodova) koji su u godinu dana poskupjeli 7,5%. Ukupan porast cijena na godišnjoj razini ublažili su pak troškovi prijevoza, koji su uslijed nižih cijena goriva u odnosu na lanjski svibanj pali 4,8%, čime su inflaciju “umanjili” za oko 0,7 postotnih bodova.

Hrana i bezalkoholna pića najviše su poskupjeli i na mjesečnoj razini, za 1,6%, čime su zaslužne za glavninu ukupne mjesečne inflacije, a iznadprosječnim mjesečnim rastom istaknule su se i cijene u skupini Rekreacija i kultura (1,4%) koje su također povezane s turističkom sezonom. Nasuprot tome, troškovi prijevoza i u usporedbi s travnjem su pali, i to za 1%.

Iako nominalne plaće ove godine u prosjeku rastu više od cijena, u protekle dvije godine mnogi su se suočili s nemalim padom kupovne moći, odnosno padom realno smanjenim raspoloživim dohotkom. Pritom je lani trošak režija porastao umjereno, dok je kod hrane bio znatno izraženiji. U najnovijem izdanju Financijske stabilnosti analitičari HNB-a navode kako se u 2022. blago povećao i udio ranjivih kućanstava, za koja se pretpostavlja da više od 70% dohotka troše na hranu, režije i otplatu duga.

Najranjivijima sve teže

Povećanje udjela troškova hrane i energenata u raspoloživom dohotku, izazvano porastom troškova života, najizraženije je, očekivano, kod kućanstava u nižim dohodovnim razredima. U skupini petine dohodovno najslabijih u 2020. se na pokrivanje troškova prehrane u prosjeku trošilo nešto više od 45% raspoloživog dohotka, a uslijed inflacije oni su im se povećali na 53%. Zbog ograničenja cijena energenata izdaci za režije narasli su minimalno.

Kad je riječ o utjecaju inflacije na sposobnost otplate dugova kućanstava, u HNB-u navode kako se najveći dio duga ranjivih kućanstava nalazi u višoj srednjoj dohodovnoj skupini.