Novi književni festivali, gostovanja uglednih stranih autora i brojne aktivnosti nakladnika usmjerene prema publici, obilježili su hrvatsku književnu scenu u ovoj godini, koja je donijela i prve naznake završetka krize u izdavaštvu, a potvrdu kvaliteti hrvatskog nakladništva dao je i Sajam knjiga u Londonu (LBF), koji je zaprešićkog nakladnika Frakturu u travnju proglasio najboljim međunarodnim nakladnikom.

 Gospodarska kriza snažno se posljednjih godina odrazila i na hrvatske nakladnike, koji su zbog pada kupovne moći građana i smanjivanja potrošačkog entuzijazma bili prisiljeni drastično smanjiti svoje aktivnosti. Zbog krize je ove godine izostala i dodjela nagrade Kiklop na 21. sajmu knjige u Istri. Skupština udruge Sa(n)jam knjige u Istri odlučila je da nagradu neće dodijeliti nakon što je zbog krize "knjiška produkcija desetkovana".

 Ipak, po riječima glavnog urednika Algoritma Nevena Antičevića, naznake izlaska iz krize vidljive su po tome što prodaja, nakon niza godina prosječnog pada od 10 posto godišnje, prema posljednjim podacima koji se tiču čitave industrije, više ne pada.

 Nakladnici su i dalje suočeni s brojnim problemima: od nedostatne potpore države do općenito slabog interesa za kulturu, no umjesto da se predaju, tome su odlučili doskočiti intenziviranjem svojih aktivnosti usmjerenih na čitatelje.

 Godina koja je na izmaku obilovala je gostovanjima uglednih autora, književnim tribinama i festivalima – pokrenut je Zagreb Book Festival (ZBF); Festival svjetske književnosti (FSK) proširio je program, Interliber je ponovno rušio rekorde posjećenosti, a diljem zemlje održani su brojni uspješni sajmovi koji su domaćoj publici predstavili niz istaknutih inozemnih literarnih imena poput Johna Ralstona Saula, Sofi Oksanen i Jensa Lapidusa.

 Jedan od značajnih događaja u 2015. svakako je i objava u studenome "Velikoga rječnika hrvatskoga standardnog jezika" (VRH), koji predstavlja vrhunac i sukus dugogodišnje leksikografske produkcije nakladnika Školske knjige a koji, s više od 120 tisuća natuknica, predstavlja opsežno i važno nacionalno djelo koje će omogućiti standardizaciju hrvatskog jezika u školama, na sveučilištima i sveukupnoj hrvatskoj stručnoj i javnoj uporabi.

Festivali, nove platforme širenja literature

 Nova književna kulturna manifestacija Zagreb Book Festival (ZBF) zagrebačke Naklade Ljevak u svojem se premijernom izdanju s fokusom na švedsku književnost vrlo uspješno održala od 18. do 24. svibnja u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

 Festival svjetske književnosti (FSK), koji treću godinu za redom početkom jeseni organizira u Zagrebu nakladnik Fraktura, ove je godine održan u svojem dosad najambicioznijem izdanju: uz već tradicionalne programe književnih tribina, matineja za srednjoškolce i okrugle stolove, u festivalski je program uključen i autorski strip te program filmskih večeri s filmovima nastalima po književnim predlošcima.

 Fraktura, koja je u travnju u Londonu progašena najboljim međunarodnim nakladnikom za postignutu međunarodnu prepoznatljivost u uspješnom objavljivanju kvalitetne književnosti, tijekom devet je dana FSK-a dovela u Zagreb gotovo osamdeset istaknutih inozemnih i domaćih pisaca, autora stripa i drugih kreativaca industrije pisane riječi s četiri kontinenta, uz izvrstan odaziv publike.

 U Puli su se održali festival dječje knjige Monte Librić i 21. Sa(n)jam knjige u Istri; Festival europske kratke priče (FEKP) i Europea U Dvorištu u Zagrebu, a četvrta po redu manifestacija Noć knjige sa svojih 850 programa i dvjestotinjak akcija u 180 gradova izazvala je 24. travnja pravu literarnu groznicu diljem zemlje.

 Godinu su, uz tradicionalnu godišnju manifestaciju 38. Interliber, čijih je 266 izlagača ove godine na Zagrebački velesajam privuklo više od sto tisuća posjetitelja, obilježili i brojni manji festivali, kao što su Festival dječje knjige u Zagrebu, festival knjige i književnosti "Pazi knjiga!", riječki sajam knjiga i festival autora vRIsak, festival "Zagreb, grad poezije".

 Upravo su festivali dijelom kumovali i nebrojenim gostovanjima uglednih stranih pisaca, među kojima se ističu švedska književna zvijezda Jens Lapidus, finska spisateljica Sofi Oksanen, islandski pisac Jon Kalman Stefansson, Kanađanin John Ralston Saul, kanadsko-argentinski književnik Alberto Manguel i drugi.

Nagrade kao potvrde kvalitete 

 U godini na izmaku Nobelovu nagradu za književnost dobila je Bjeloruskinja Svetlana Aleksijevič, dok je ugledna francuska Goncourtova nagrada otišla Mathiasu Enardu. Hrvatski pisac Luka Bekavac bio je jedan od dvanaest ovogodišnjih dobitnika Nagrade Europske unije za književnost. Nagrađen je za drugi roman "Viljevo", "roman-triptih" koji je kritika ocijenila kao "savršeno stiliziranu priču koja otvara panoramu gotovo nenaseljene Slavonije, pisanu distinktivnim autorskim glasom samosvjesnog pripovijedanja superiorne tehničke izvedbe". Roman je objavljen u izdanju nakladnika Frakture, a pisac je za njega 2014. dobio nagradu Janko Polić Kamov Hrvatskog društva pisaca.

 I u Hrvatskoj su dodijeljene brojne književne nagrade, među kojima nagrada za poeziju Goranov vijenac, koja je dodijeljena pjesniku Mariju Sušku, dok je nagrada VBZ-Tisak Media za najbolji neobjavljeni roman otišla književnici i urednici Marini Vujčić za roman "Susjed", a novoutemeljena Nagrada Mirko Kovač Otu Horvatu, Vuku Ršumoviću, Svetlani Slapšak i Draganu Markovini. Umjesto Kiklopa na Sajmu knjige u Istri dodijeljena je nagrada publike "Libar za vajk" koju je dobio Miljenko Jergović za knjigu "Sarajevo, plan grada".

 Potvrdu hrvatskoj književnosti daje i činjenica da se nagrađivani roman Daše Drndić "Sonnenschein" u 2015. našao na prvom mjestu talijanske top-ljestvice najprodavanijih knjiga, a roman je uvršten i u uži izbor za njemačku književnu nagradu Internationaler Literaturpreis – Haus der Kulturen der Welt.

 Proteklu su književnu godinu u svijetu obilježile smrti dvojice Nobelovaca, Nijemca Guentera Grassa i Šveđanina Tomasa Transtroemera, a kod nas smrt književnika i urednika Paje Kanižaja, utemeljitelja moderne čakavske poezije Nikole Kraljića, te književnice za djecu i mlade Nade Mihelčić.