Otvara se investicijski ciklus u energetski intenzivnoj prerađivačkoj industriji što znači da će suočene s izazovima energetske krize tvrtke aktivirati kapitalna ulaganja u provedbu projekata u zelenom segmentu, i to uz financijsku podršku na osnovu dosad najvećeg natječaja za poduzetnike u sklopu NPOO-a. Riječ je o ukupnoj alokaciji od 1,9 milijardi kuna – od danas do 19. prosinca traje rok za prijave projektnih prijedloga na Poziv “Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo”. Za sam natječaj zapravo nije bilo puno raspoloživog vremena, osobito gledano u svijetlu nove Uredbe o EU taksonomiji koja postavlja nove zahtjeve oko usklađenja industrije s okolišnim kriterijima što je novost za sve dionike, ujedno nezahvalna pozicija.

MINGOR uvažio prijedloge

Pozitivno je i pohvalno što je Poziv objavljen i što su se stekli preduvjeti da se otvori još jedan poduzetnički investicijski ciklus koji će biti podržan bespovratnim sredstvima, smatra direktorica AVELANT-a Ariana Vela, konzultantica s velikim iskustva za EU fondove.

“Nakon intervencije HGK i HUP-a, odnosno nas konzultanata, krug djelatnosti proširen je i dobro je što je MINGOR uvažio sve naše prijedloge. Međutim, priprema i sama objava poziva bile su obavljene nedovoljno kvalitetno te je inicijalno bio sužen krug djelatnosti po NKD-u koje su utjecale na prihvatljivost društava koja mogu prijaviti. Da su pravila poziva ostala takva, prema našoj kalkulaciji, prihvatljivo bi bilo manje od 300 poduzeća, što je izuzetno ograničavajuće. Moja poruka je da se ovakve stvari moraju izbjeći u budućnosti pravovremenim uključivanjem javnosti i stručnjaka za EU fondove u pripremu poziva jer se radi o ozbiljnim sredstvima koja ne smijemo izgubiti”, kaže Vela.

Iako nije uključena cijela prerađivačka industrija, vrata su otvorena za bitno veći broj poduzeća i projekata, pa to znači i iz branše pića i napitaka, farmaceutske industrije, tekstilaca i proizvođača namještaja, strojeva te proizvoda od metala i plastike… Sufinanciranje prihvatljivih troškova u rasponu od 35% do 80%, ovisno o vrsti troška, lokaciji ulaganja i veličini poduzeća, pored malih i srednjih nudi se i velikima koji zapošljavaju do 3000 zaposlenika, te se uklapaju u definiciju mid-cap, tj. da su srednje kapitalizirane tvrtke za koje potpora ide do 35 milijuna kuna.

Za razliku od dosadašnjih poziva za poduzetnike, navodi Vela, ovaj Poziv je snažan fokus stavio na tzv. zeleni segment koji uključuje energetsku učinkovitost, cirkularnu ekonomiju, jačanje održivosti proizvodnje, ublažavanje klimatskih promjena, korištenje recikliranih i oporabljivih materijala i druge slične elemente, kao i doprinos zelenim ciljevima EU-a. No, upozorava i na bitnu specifičnost.

“Traže se jasni i mjerljiviji pokazatelji u nekoliko segmenata koji se odnose na zelenu tranziciju, kao što su smanjenje emisije CO2, udio primarne sirovine koja se zamjenjuje reciklatima ili oporabljivim materijalima, uštede u godišnjoj potrošnji energije i slični pokazatelji. Svi oni utječu ne samo na prihvatljivost samoga projekta, nego se boduju i kasnije predstavljaju ugovornu obvezu za korisnika sredstava. Drugim riječima, ako ste obećali da ćete koristiti reciklate u proizvodnji, morate navesti o kojim će s količinama raditi i kasnije tu obvezu izvršiti”, upozorava Vela.

Bar 2 posto udjela

Utoliko, nakon bodovanja i dodjele sredstava, počevši od 2023. za očekivati je više stotina projekata kojima se predviđa izgradnja energetskih učinkovitih novih proizvodnih hala ili poboljšanje postojećih objekata s vanjskim ovojnicama, najčešće u kombinaciji s novom opremom iz višeg energetskog razreda i novom tehnologijom, kao i izgradnjom solarnih elektrana za vlastitu potrošnju. Naime, ovaj mix najzastupljeniji je, najvjerojatnije kao sveobuhvatni odgovor koji poduzeća traže po sistemu sve i odmah, uslijed energetske krize i u cilju brze tranzicije. Kako kod navedenih promjena u obzir nisu uzete tvrtke u vlasništvu stranih kompanija, kao i one koje povezanošću s grupacijom, zbog zbirnih pokazatelja, ne ispunjavaju potrebne kriterije za mid-cap, njihovi su projekti neprihvatljivi. Otegotna okolnost vezana je uz dodatni uvjet od najmanje 2% udjela troška energije u ukupnim rashodima, jer ga navodno nemaju svi po referentnim podacima za 2021. budući da je cijena energenata drastično rasla od ove godine, pa će se vidjet hoće li se uvažiti GFI za prvo polugodište 2022.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost