Vlada je odavno ušla u proces proračunskog planiranja za 2026., a uskoro bi mogle biti objavljene i najvažnije stavke. Marin Piletić ministar je najjačeg resora i po obuhvatu i po financijskim sredstvima koja će mu biti stavljena na raspolaganje. Ministar Piletić veli da u predstojeće pregovore sa sindikatima treba ući odgovorno i sa smanjenim očekivanjima.

Statistike

Razlike su pozamašne: Evo tko u Hrvatskoj prima veću mirovinu i koliko ih je u ‘elitnom razredu’

Uskoro se nastavljaju pregovori sa sindikatima javnog sektora, hoće li biti povećanja plaća?

Krajem rujna u dobroj vjeri nastavljamo pregovore s našim socijalnim partnerima s ciljem postizanja dogovora no s jasnom porukom da nakon nikad većih povećanja plaća ovim pregovorima treba pristupiti odgovorno i sa smanjenim očekivanjima.

U rujnu, po drugi put u ovoj godini osnovica za plaće državnih i javnih službenika raste za tri posto te će iznositi 1005 eura, što je rezultat prošlogodišnjih pregovora. Nakon navedenog povećanja projekcije pokazuju da će prosječna mjesečna bruto plaća u državnoj i javnim službama u 2025. iznositi 2584 eura, što je nominalni rast od 118 posto, odnosno realni rast od gotovo 62 posto ako uzmemo u obzir i inflaciju, u odnosu na 2016. Treba naglasiti kako je prošle godine provedena i reforma sustava plaća u državnim i javnim službama što je rezultiralo nikad većim povećanjem plaća u prosjeku između 25 i 30 posto, a osim rasta osnovice i koeficijenata za izračun plaća, uvedena su nova te povećana postojeća materijalna prava zaposlenika.

Kakvi su planovi vašeg resora za iduću proračunsku godinu, hoće li biti štednje?

Prioriteti Vlade i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike bit će nastavak rasta mirovina kroz primjenu povoljnije formule usklađivanja i uvođenjem godišnjeg dodatka, jačanje cjeloživotnog obrazovanja, povećanje socijalnih naknada te jačanje i zaštita ranjivih skupina radi njihove potpune integracije u društvo.

Iduće godine očekuje nas i novi investicijski ciklus u ustanove socijalne skrbi s ciljem kvalitetnijih i dostupnijih socijalnih usluga, kao i završetak izgradnje 18 centara za starije diljem Hrvatske. Prijedlog proračuna našeg resora u 2026. iznosit će više od 12 milijardi eura, čime se jamči nastavak Vladine politike jačanja kvalitete života naših građana.

Negiraju optužbe

Omiljena online trgovina Hrvata dobila kaznu od 150 milijuna eura, evo kako je ‘iskorištavala’ kupce

Kakvo je stanje s inkluzivnim dodatkom, je li vas iznenadio masovan odaziv građana? Koja su najčešća zdravstvena stanja za koja se prima inkluzivni dodatak i koja je njegova visina?

Zakon o inkluzivnom dodatku omogućio je značajno veću naknadu za više od 40 tisuća osoba s invaliditetom nego što ih je bilo obuhvaćeno osobnom invalidninom i doplatkom za pomoć i njegu. Trenutno pravo koristi oko 178 tisuća građana i taj broj donošenjem novih rješenja kontinuirano raste. Za sve naše sugrađane, koji ostvaruju zakonsko pravo na inkluzivni dodatak sredstva su osigurana u proračunu. Donošenjem Zakona, prioritet su imali postojeći korisnici prethodno objedinjenih prava, a svi novi korisnici morali su proći proces vještačenja za što je potrebno vrijeme te nalaz i mišljenje stručnjaka.

Važno je naglasiti da pravo ne ovisi samo o dijagnozi, nego o tome koliko je osoba funkcionalna i koliko joj je potrebna tuđa pomoć za uključivanje u društvo. Na taj način pomoć je usmjerena na one kojima je najpotrebnija. Najviše korisnika su djeca i odrasli s tjelesnim oštećenjima, oštećenjem vida ili sluha, razvojnim poteškoćama, kroničnim bolestima ili psihičkim teškoćama.

Koliko je zaposlenih prijavljeno na nepuno radno vrijeme, ima li među njima puno stranaca? Koliko je osoba prijavljeno na jedan sat tjedno, odnosno nekoliko minuta na dan?

Ranije smo govorili o rekordno niskoj nezaposlenosti, a ovdje bih volio istaknuti da Hrvatska danas bilježi nikad veći broj osiguranika od 1992. U srpnju 2025. imali smo 1.788.240 osiguranika, od kojih je više od 95 posto zaposlenih na puno radno vrijeme, što znači da na nepuno radno vrijeme radi manje od pet posto radnika. Slično je i kod stranaca, od evidentiranih 160.122 osiguranika, njih 98 posto radi puno radno vrijeme. Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, Hrvatska je zemlja s gotovo najmanjim udjelom osoba koje rade na nepuno radno vrijeme u Europskoj uniji.

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Pametna kupnja

Sigurnost postaje važan kriterij pri kupnji električnog SUV-a, a ovaj model ima pet zvjezdica

Prema pričama stranih radnika, takvih je prijava najviše među platformskim radnicima, no ima ih i drugdje? Mnogi se stranci žale da im pojedini poslodavci mjesecima ne isplaćuju plaću ili daju osjetno manje od dogovora.

Kada govorimo o platformskom radu treba napomenuti da je riječ o poslovima koje radnici nerijetko obavljaju samo povremeno, privremeno ili dodatno uz stalni posao ili školovanje.

Što se tiče prava radnika, Zakon o radu jasno propisuje da poslodavac mora jednako postupati prema svim radnicima, bilo da su domaći ili strani. U slučajevima koji navodite gdje poslodavci ne isplaćuju plaću na vrijeme ili je isplate samo djelomično, sukladno Zakonu poslodavac je obvezan radniku dostaviti obračun neisplaćene plaće temeljem kojeg radnik može odmah pokrenuti ovršni postupak.

Intervju s Federicom Padernijem

Kod nas vijesti generiraju vijesti, a za samo pet godina AI će biti okosnica oglašavanja

Nezaposlenost je i dalje niska, pripremaju li se promjene u dosadašnjim mjerama aktivne politike zapošljavanja?

Hrvatska danas ima povijesno nizak broj nezaposlenih, nešto više od 76 tisuća, što je 137 tisuće osoba manje u usporedbi s 2016. Samo prošle godine u mjere zapošljavanja uložili smo 180 milijuna eura i uključili gotovo 42 tisuće ljudi, a u razdoblju od 2016. do danas, kroz mjere zapošljavanja prošlo je više od 320 tisuća osoba za što je uloženo gotovo 1,4 milijarde eura.

Kao i svake godine, prateći potrebe tržišta rada te gospodarsku situaciju, pripremamo nove mjere aktivne politike zapošljavanja za sljedeću godinu. Ono što mogu već sada reći je da će svakako naglasak u narednom razdoblju biti na cjeloživotnom obrazovanju, odnosno obrazovanju odraslih kroz ciljane programe i stjecanje mikro-kvalifikacija i dodatnih vještina, čime jačamo postojeću i stvaramo novu kvalitetnu radnu snagu. Osim toga, važna nam je i aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba kao i osoba u težem položaju te uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada.