Cijene nafte su zadnjih tjedana, što zbog nesporazuma zemalja OPEC-a i Rusije, a ponajprije zbog pandemije Covida-19 potonule na svoje rekordne minimume u zadnjih nekoliko desetljeća i trenutačno su na razini između 20 i 30 dolara za barel.

No, energetski stručnjak Igor Dekanić smatra da će se nakon korone cijene nafte ponovno stabilizirati na prošlogodišnjem nivou.

Utjecaj na strategiju

“Iako je sukob Saudijske Arabije i Rusije oko dnevne količine proizvedene nafte unio malo nemira na tržište, radilo se o uobičajenoj “situaciji” na tržištu koja ne bi znatno utjecala na globalno tržište.

No, Covid-19 je gotovo u potpunosti zaustavio zračni prijevoz, a isto tako i dobar dio cestovnog prometa te je potražnja za gorivom drastično pala. Korona će proći, prošla je prije 100 godina i španjolska gripa koja je bila puno fatalnija, a nakon koje je svijet ušao u lude 1920-e koje su obilježene dotad neviđenim razvojem društva i industrije, a tako će biti i sada”, kaže Dekanić.

Dodaje da sama energetika nije radno intenzivna djelatnost, u Hrvatskoj u njoj radi dvadesetak tisuća ljudi, te sama opskrba nije puno bila ugrožena zbog aktualne pandemije. Isto tako, Dekanić očekuje da ne bi trebalo biti nekih implikacija na energetske investicije, a niti na čitavu energetsku strategiju koja je donesena, ali nije još izglasana u Saboru, ako korona ne potraje duže od šest mjeseci.

Iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju na veliku ovisnost naše zemlje o uvozu nafte jer gotovo četiri petine ukupne potrošnje sirove nafte u Hrvatsku dolazi iz uvoza kao i određena količina naftnih derivata, ponajviše dizelskih goriva.

“Rekordno niska cijena nafte u svijetu kratkoročno gledajući neće izazvati značajnije promjene na cijeni goriva u Hrvatskoj jer je u pitanju pad cijene sirove nafte i to one u SAD-u, dok se cijene derivata kod nas određuju na temelju cijena na mediteranskom tržištu, iako je i tu došlo do značajnog pada”, komentirala je direktorice Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Iz HGK ističu da osim cijene same sirove nafte, na promjenu cijena goriva u Hrvatskoj utječu tečaj kune prema američkom dolaru, visina marže proizvođača i trgovaca iz koje se pokrivaju troškovi prerade sirove nafte i distribucije krajnjim potrošačima te porezi i trošarine.

Problem ili prednost?

Upravo porezi i trošarine čine najveći dio maloprodajne cijene motornih goriva u Hrvatskoj, pa promjena njihove razine može utjecati i na prijenos promjene cijena nafte na domaće cijene goriva.

Hoće li pad cijena nafte i s njom mogući manji pad cijene naftnih derivata biti problem ili prednost za ukupnu hrvatsku ekonomiju, teško je jednoznačno odgovorit, u čemu se slažu Igor Dekanić i Marija Šćulac Domac.

Naime, iako kod država koje nisu veliki proizvođači nafte i prerade naftnih derivata, što je slučaj i s Hrvatskom, postoji korelacija između niske cijene tog energenta i rasta BDP-a, nema sumnje da u cijeloj priči, osim dobitnika postoje i neki gubitnici kao što su npr. Inina proizvodnja nafte ili mjere energetske učinkovitosti i smanjenje energetske intenzivnosti u industriji.

S druge strane, jeftina nafta će gotovo sigurno usporiti energetsku tranziciju, kako kod nas, tako i globalno, jer će dobar dio javnih investicija morati ići u normalizaciju funkcioniranja društva nakon koron