Krnji Nadzorni odbor Petrokemije u kojem tri od sedam mjesta imaju radnici, a dva su prazna jer Vlada nije imenovala nadzornike, nema namjeru rušiti Vladinu odluku o smjeni dugogodišnjeg predsjednika Uprave Petrokemije Borisa Mesarića. Potvrđeno nam je da će NO uvažiti i Mesarićevu odluku da se neće boriti za funkciju jer smatra da Vlada ima pravo birati tko će voditi poslovanje tvrtke u njezinom većinskog vlasništvu. Tako umjesto pitanja je li Vlada postupila korektno, ključna tema u Kutini postaje tko će Mesarića nasljediti. Radnici Petrokemije, njih 2300, pokušat će, sudeći prema izjavama sindikalca Željka Klausa, inače predsjednika NO-a, preko svojih nadzornika izboriti poželjnog kandidata.

Postoje li drugi motivi
U tome računaju i na predstavnika branitelja Dragutina Vajnahta koji je u NO-u, te je i predsjednik Udruge branitelja radnika Petrokemije. Profil je već definiran, a Klaus će o tome u ponedjeljak razgovarati s ministrom gospodarstva Đurom Popijačom i potpredsjednikom Vlade Ivanom Šukerom. “U iznimno osjetljivoj poslovnoj situaciji u Petrokemiji ključno je tko će doći na čelo kompanije. Zahtijevat ćemo da to bude osoba koja zadovoljava nekoliko naših kriterija – mora voljeti kompaniju, poznavati njezino poslovanje, te biti spremna na suradnju sa sindikatima”, objašnjava Klaus, potvrđujući da već postoji nekoliko imena iz Kutine koja još nije želio iznositi.“Naslutimo li, pak, da ovo nije samo kažnjavanje neposlušnosti Mesarića nego da odluka ima i druge motive poput toga da se smanji proizvodnja Petrokemije u korist uvozničkog lobija ili konkuretske talijanske tvrtke koja u lipnju dolazi na hrvatsko tržište dat ćemo do znanja da takvu situaciju nećemo dopustiti”, kazao je Ivica Lončarević, predstavnik radnika u NO-u iz Hrvatske udruge sindikata. Ipak i sindikalisti i Mesarić na odlasku poručuju da je Petrokemija jedina tvrtka koja je prednjačila u smanjenju rashoda za zaposlene u okvirima koje je Vlada lani zadala. Mesarić kaže da su plaće zaposlenih u prva tri mjeeca ove godine, zbog prošlogodišnjih odluka, za 18 posto niže nego lani.

Ukidanje stimulacija
“Od 1. svibnja 2009. ukinuli smo stimulativni dio plaće što je smanjilo masu plaća za tri posto, a od 1. studenog 2009. plaće su manje 10 posto. Ukupno smo uštedjeli 50 milijuna kuna, a još smo zbrinuli 300 radnika. Uvijet da to Uprava provede bila je isplata regresa od 2400 kn u travnju”, kaže Mesarić, dodajući da nije ugovorio ni božićnicu ni uskrsnicu. S tim ulogom Vlada danas nastavlja pregovore s javnim i državnim službenicima .