Činjenica da hrvatski Zakon o javnoj nabavi ne poznaje "građevinske radove" kao zasebnu kategoriju velik je problem građevinskim tvrtkama koje žele sudjelovati na javnim natječajima.

Kako ističe Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-UPG), stanje se, na žalost, neće puno promijeniti ni novim zakonom, koji je u javnoj proceduri. Na radionici "Osiguranje fer tržišne utakmice u interesu sigurnosti izvođača, zaposlenika i podizvođača", koja je održana prošloga tjedna, Karakaš je upozorio na to da zakoni u zemljama koje su nam uzori, ponajprije Austriji i Njemačkoj, imaju detaljno razrađenu materiju koja precizno i zasebno regulira građevinske radove u javnoj nabavi. 

Neprimjerene cijene 
"U prijedlogu toga zakona nedostaju odredbe koje su specifične za građevinske radove, primjerice, tehničke specifikacije za građenje, ugovor za građenje, sve je podvedeno pod isti nazivnik: radovi, roba i usluge. Zbog toga se u procesu javne nabave javljaju improvizacije naručitelja i prostor da svatko tumači stvari kako mu odgovara. Ovako neuređenim pravnim odnosom pogoduje se naručitelju, a na štetu ponuđača. Kako naručitelj drži blagajnu, svi se moraju prilagodi njemu, iako to najčešće znači na štetu vlastite tvrtke i prakse u cijelom sektoru", ističe Karakaš.Zakon predviđa da ponuditelj "može, ali ne mora " biti isključen iz natjecanja ako ne isplaćuje minimalnu plaću i doprinosa. Udruga poslodavaca u graditeljstvu i Sindikat graditeljstva Hrvatske traže strogo poštovanje kolektivnog ugovora za graditeljstvo. U Austriji je njegova primjena obvezna. To sprječava nelojalnu konkurenciju, rad na crno i uvodi red u male i srednje tvrtke.

Kao jedan od problema koji unose kaos u građevinski sektor u HUP-u ističu dampinške cijene. U gotovo 100 posto slučajeva jedini kriterij za odabir najboljeg ponuđača najniža je cijena. U nas mnogi ponuđači idu na natječaj s cijenom koja je toliko niska da, osim što ne jamči da će projekt biti završen kvalitetno i na vrijeme, stvara gubitke i samom izvođaču. Zdenko Karakaš zauzima se za ekonomski opravdanu, a ne najniže ponuđenu cijenu. Kako je na radionici kazao Matthias Woghlemuth, pravni savjetnik Odjela za građevinu Austrijske gospodarske komore (WKÖ), u Austriji, a i u većem dijelu EU, tom su problemu doskočili odredbama o "neprimjerno niskim cijenama". Svaki ponuđač čija cijena odskače 20 i više posto od prosjeka ostalih ponuda mora objasniti svoju poslovnu računicu. Ako ne ponudi zadovoljavajuće objašnjenje, automatski se isključuje iz natječaja. 

Podizvođači
Zakon kaže da u javnom natječaju glavni izvođač treba navesti podizvođače i naručitelj ih i ima pravo znati. I pitanje plaćanja i transparentnosti ugovora u HUP-u smatraju problematičnim. Plaćanje podizvođača u Hrvatskoj je jedan od većih problema, ali ga treba riješiti zakonom o financijskoj disciplini. U Austriji pak plaćanje tvrtkama podizvođačima nije gotovo nikakav problem: većina ponuditelja ondje mora predočiti nadležnim tijelima dokaz da nemaju dugova podizvođačima. U Hrvatskoj su pak mnoge manje tvrtke koje rade za veće građevinske kompanije u velikim problemima jer im one ne žele ili ne mogu platiti obavljene radove. Zakon kaže da naručitelj posla plaća direktno podizvođačima. 

Nelojalni komunalci
U pravilu je ugovor između izvođača i podizvođača tajan. No, naša zakonska regulativa kaže da izvođač mora naručitelju priložiti račune podizvođača prema izvođaču koje će onda platit naručitelj. Zdenko Karakaš smatra da je to neprovedivo i da je to mogao propisti samo netko kome građevinski proces nije poznat. Kao velik problem građevinskih tvrtki pri dobivanju posla na javnom natječaju u HUP-u ističu i komunalne tvrtke. Mnogi su komunalci, naime, javnim novcem nabavili građevinsku tehniku, koju primarno koriste za svoje komunalne poslove. No, često s tom građevinskom operativom sudjeluju na javnim natječajim. Nelojalna su konkurencija jer, zbog javnog financiranja, mogu ponuditi puno niže cijene.