HUP otkrio koliko se povećanje bruto plaća očekuje ove godine

Autor: Jadranka Dozan , 26. veljača 2024. u 10:44
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a/S.M.; I.K./PIXSELL

Sutrašnja procjena BDP-a za zadnji kvartal 2023. pokazat će koliko je ubrzala osobna potrošnja na krilima rasta dohodaka, no u HUP-u upozoravaju i na rizike.

Za razliku od europodručja u kojemu je i zadnje lanjsko tromjesečje bilo u znaku stagnacije, ekonomski pokazatelji za Hrvatsku upućuju na osjetno ubrzanje rasta u odnosu na treći kvartal. Državni zavod za statistiku službenu će procjenu BDP-a objaviti sutra, no analitičari mahom računaju da će zadnja četvrtina godine premašiti tri posto godišnjeg rasta.

Primorac zadovoljan
Prema procjeni Hrvatske narodne banke, realni BDP bi mogao biti jedan posto veći nego u prethodna tri mjeseca, a u međugodišnjim usporedbama 3,8 posto. I ministar financija Marko Primorac nedavno je zadovoljno konstatirao kako sve upućuje da će se ostvariti projekcije Vlade koja je jesenas, kad su zbog nepovoljnog vanjskog okruženja mnogi spuštali očekivanja za 2023., ostala pri prognozi od 2,8 posto.

15

posto rasta ukupnih primanja očekuje se 2024. nakon lanjskih 20%

I lani i ove godine najveći doprinos rastu dat će realni porast osobne potrošnje, za što je uvelike zaslužan snažan rast plaća. Usporavanjem inflacije njihov rast osjetno je ubrzao i u realnim iskazima. Tako je tijekom četvrtog kvartala kod prosječne bruto plaće ubrzao sa 8,2 na 10,3%, a kod neto plaće sa 6,2 na 9% realno. Osim izraženom manjku radne snage i padu opće inflacije, to se pripisuje i “izrazito velikodušnim poboljšanjima kolektivnih ugovora u javnom sektoru”, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Nominalni rast plaća u RH lani je bio gotovo triput viši u odnosu na prosjek euro područja (5%), a dok su u eurozoni plaće realno stagnirale kod nas su u prosjeku rasle 6,2 posto. U HUP-u pritom apostrofiraju i “drugu stranu medalje”. Naime, naše gospodarstvo lani je imalo gotovo dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada u odnosu na prosjek EU (11,6 prema 6,6%), što je pak malo ispod prosjeka Srednje i istočne Europe (12,2%).

“Kada jedinični trošak rada raste brže u odnosu na vanjskotrgovinske partnere, pogoni se inflacija te gubi cjenovna konkurentnost u međunarodnoj razmjeni”, ističe glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. Prema Capital Economicsu, kaže, rast jediničnog troška rada od 25% od 2020. pogoršao konkurentnost SIE regije za 14 posto u odnosu na ključne trgovinske partnere, a daljnji rast za 14 posto do kraja desetljeća snižava potencijalnu stopu rasta izvoza za 0,6 postotnih bodova godišnje.

Javni vs. privatni sektor

I članice HUP-a lani su podigle primanja za 15-20%, ali razlika je kad to radi privatni sektor na temelju produktivnosti i rezultata i kad isto bez posebnih kriterija radi velika država (oko 50% BDP-a).

Dvije godine rasta plaća
U HUP-u ove godine očekuju povećanje prosječnih bruto plaća od 10 posto. To bi značilo dvije uzastopne godine rasta realnih plaća od oko 6 posto, čime Hrvatska prednjači i u SIE regiji i EU. A dodaju li se plaćama i neoporeziva primanja te primitci u naravi, ukupna primanja zaposlenih mogla bi nakon lanjskih 20% porasti za dodatnih 15 posto. To dijelom odražava i “dosad neviđeni rast mase plaća u državnom proračunu od čak 32% u izbornoj godini”, kao i 20-postotno povećanje minimalne plaće.

Iako su i članice HUP-a lani u prosjeku podigle primanja zaposlenih za 15-20% nominalno, velika je razlika kad to radi privatni sektor na temelju produktivnosti i rezultata i kad isto bez posebnih kriterija radi sektor države (oko 50% BDP-a) šaljući signale u pogledu kretanja troška rada u ostatku ekonomije, podcrta.vajuposlodavci.

“Ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavaju konkurentnost ekonomije, bruto plaće u srednjem roku ne bi smjele rasti nominalno za više 5 posto, tj. iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2%) te rasta produktivnosti (2-3%). Glavni preduvjet za održiv rast plaća i njihovo približavanje prosjecima EU je veći rast produktivnosti”, njihova je poruka. Za to je, kažu, nužan koordinirani splet strukturnih politika.

Komentirajte prvi

New Report

Close