Nakon žestokog okršaja ministra financija Slavka Linića sa stručnjacima Instituta za javne financije (IJF) oko (ne)upravljanja javnim dugom, država će prvi put ove godine izaći na novčano tržište.

Prema objavljenom pozivu, Ministarstvo financija planira tjedno zaduženje od 400 milijuna kuna i deset milijuna eura, no ako je suditi po proteklih nekoliko mjeseci, država će ponovno premašiti plan iskorištavajući iznimno niske prinose i činjenicu da banke i ostali ulagači radije novac daju državi nego građanima i tvrtkama. Iznos od 400 milijuna kuna država planira posuditi na najdulji mogući rok na novčanom tržištu od godine dana, jednako kao eurski iznos. Budući da su za ta dospijeća najviše interesa iskazuju i investitori, uz obilje likvidnosti na tržištu, prošlotjedni prinos jednogodišnjih trezorskih zapisa blago je pao na 2,4 posto. 

Kreativno zaduživanje
Premašivanje plana zaduživanja po trezorskim zapisima gotovo na svakodnevnoj bazi ponešto govori o kredibilnosti najava Ministarstva financija kad je posrijedi kratkoročni dug koji je malo-pomalo dosegnuo 21 milijardu kuna. No, činjenica da je Vlada u samo tjedan dana na, ni više ni manje, nego dvije telefonske sjednice povećala javni dug za četiri milijarde kuna nagnala je stručnjake Instituta za javne financije Antu Baju i Marka Primorca da se otvoreno upitaju "Gospodo, gdje je strategija upravljanja javnim dugom?".  Na telefonskoj sjednici na Badnjak Vlada je dala zeleno svjetlo za 200 milijuna eura kredita kod Goldman Sachsa te suglasnost Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za zaduživanje 606,4 milijuna kuna.

Tri dana kasnije zeleno svjetlo za kredit od 400 milijuna kuna dobile su Hrvatske ceste te preuzimanje 1,4 milijarde kuna duga HŽ infrastrukture. Bajo i Primorac upozorili su na to da se umjesto kod Goldman Sachsa uz 2,5 posto kamate država na tri mjeseca mogla jeftinije zadužiti izdavanjem trezorskih zapisa. Suglasnost CERP-u za kupnju 24,5 posto dionica Janafa od Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata kritizirali su jer su – obje u vlasništvu države. Kredit HC-a kod konzorcija domaćih banaka i preuzimanje duga HŽ Infrastrukture pak povećava javni dug, što će i te kako u obzir uzeti EK pri utvrđivanju godišnjih limita na deficit i javni dug u sklopu procedure prekomjernog deficita.

Vlada gubi kontrolu
"Umjesto na poboljšanju uvjeta zaduživanja, Vlada se trudi pronaći nove modalitete zaduživanja po (ne)povoljnim uvjetima. Neadekvatno upravljanje javnim dugom uzrokuje iznimno visoke troškove zaduživanja koji poništavaju učinke skromnih fiskalnih reformi na rashodnoj strani proračuna", istaknuli su Bajo i Primorac. Smatraju da Vlada žurno treba donijeti strategiju upravljanja javnim dugom, zakon o javnom dugu te osnovati ured izvan Ministarstva financija. Zbog otvorene kritike da financije nisu održive te da Vlada, odnosno ministar Linić, gubi kontrolu nad cijenom zaduživanja, eksplodirao je prozvani ministar rekavši da "neće odgovarati ljudima koji jako slabo znaju financije". Upitao ih je "zašto su spavali 10 godina i što treba učiniti s monetizacijom autocesta , HŽ-a i kreditima koje treba vraćati". Poručio je da želi malo više ozbiljnosti od kritičara te da je zaduživanje stvar ministra financija, a ne Instituta. Ministru Liniću, inače, ove godine dospijeva 42,6 mlrd. kuna koje treba financirati, a tek se čekaju zahtjevi za uštedama iz Bruxellesa oko šest milijardi kuna.