Kritike koje su u Aktualnom osvrtu o Vladinu upravljanju javnim dugom, a povodom dviju odluka o državnom zaduženju na samom kraju 2013. iznijeli Anto Bajo i Marko Primorac s Instituta za javne financije loše su sjele ministrima. Već uobičajeno, najviše si je oduška u odgovoru na kritike dao ministar financija Slavko Linić.
Takve ocjene, kaže, daju neznalice, "ljudi koji jako slabo znaju o financijama", a požalio i kako od ekonomista znanstvenika nije čuo "što bi Vlada trebala napraviti, primjerice, s Hrvatskim autocestama i Autocestom Rijeka-Zagreb". Od njih bi rado čuo mišljenje o monetizaciji ili koncesijama na autoceste, no "nije ga čuo" pa je zaključio da se "očito boje građana i skrivaju svoje mišljenje i znanje". Slučaj je htio da je tih dana već debelo u tisku bilo najnovije izdanje publikacije Ekonomski pregled, u kojemu je objavljen i pregledni članak Mihaele Grubišić Šeba, znanstvene suradnice u zagrebačkom Ekonomskom institutu, pod nazivom "Moraju li se hrvatske autoceste dati u koncesiju?". Nalaze tog istraživanja predstavila je i nešto ranije, na Znanstvenom utorku EIZ-a. Ministar je, čini se, kucao na otvorena vrata, ali zaključci istraživanja autorice – uz izričitu napomenu da predstavljaju njezine osobne stavove, a ne nužno i institucije u kojoj radi – teško da će mu se svidjeti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.‘Monetizacija je zapravo skupi hipotekarni kredit’,
koncesija loše instant rješenje
Danas veća koncesijska naknada može značiti i velike rizike i troškove državi u budućnosti, ističe Mihaela Grubišić Šeba u istraživanju.
http://www.poslovni.hr/hrvatska/monetizacija-je-zapravo-skupi-hipotekarni-kredit-260546 [poslovni.hr]
Poruka za Ministra financija: “Financijer koji ne može kontrolirati prihode i rashode nije financijer nego vatrogasac”
Nije loša analiza. Ali….
… primarno pitanje je da li HAC i ARZ mogu preuzeti servisiranje svojih kredita čak i nakon neophodnog restrukturiranja.
EIZ i IJF bi trebali napraviti opsežniju analizu usporedivih kompanija za upravljanje autosestama i usporediti troškove. Proračunati koliko bi HAC trebao smanjiti troškove da dođe na razinu usporedivih kompanija. Nakon tga bi trebalo napraviti dugoročne projekcije prihoda na realnim temeljima i proračunati kreditni potencijal HAC-a (i ARZ-a) u sljedećih nekoliko desetljeća.
Bojim se da bi rezultati bili porazni. Čak da kompletna cestarina ide u otplatu kredita (troškovi=0) i uz trošarine na gorivo HAC ne bi bio sposoban otplaćivati svoje kredite bez pomoći države u sljedećim desetljećima.
Osnovni uzrok tomu su premali prihodi kojemu je pak uzrok premali godišnji promet autocestama – prvenstveno na smjeru prema Splitu.
Time sama prepostavka ovoga rada stoji na klimavim temeljima.
Uključite se u raspravu