Srđanu Gjurkoviću (HNS), predsjedniku saborskoga Odbora za financije, ovo je prvi mandat. Usto, predsjednik je Dalmatinskoga regionalnog saveza HNS-a čiji je cilj oživiti južnu Hrvatsku, regiju koja je i dalje po BDP-u ispod hrvatskoga prosjeka.

1 Dosta bure u javnosti i među malim dioničarima LRH izazvao je prijedlog izmjena Zakona o preuzimanju dioničarskih društava. Što ste htjeli postići izmjenama?
Ključna inicijativa toga zakona je decentralizacija, odnosno prepuštanje dijela vlasničkih udjela države lokalnim samoupravama. Traži se zakonodavni okvir koji ne bi stvarao privilegije u odnosu na male dioničare. Dakle, to treba promatrati kao prijedlog decentralizacije i pronalaženja najboljeg rješenja u želji gradova da upravljaju svojom imovinom. Dosad smo zakone usklađivali s EU, a sad je vrijeme da ih počnemo uklađivati s potrebama života građana. U vezi s isticanjem slučaja Opatije i LRH, vjerujem da će se u čitanju i finaliziranju zakona naći bolje rješenje koje neće izazvati daljnje sudske postupke.

2 Odbor za financije, čiji ste predsjednik, mora dati mišljenje o novom guverneru HNB-a. Kako ocjenjujete kandidata Borisa Vujčića?
Smatram ga odličnim kandidatom. Od njega i njegove ekipe očekujem proaktivnost te nastavak dobre suradnje s Vladom. Dobro je da u HNB ne dolazi netko tko nije upućen u sva događnja i nema kontinuitet, znanja vođenja.

3 Što kažete na Vladinu uredbu po kojoj carinski službenici za dobar rad mogu biti nagrađeni i s tri dodatne plaće, je li to pošteno prema drugima?
Nije pošteno izdvajati bilo koga ili nagrađivati samo jedan sektor unutar državne službe. Siguran sam će se ta mjera proširiti na policijske službenike i na ostale službe koje su važne za funkcioniranje sustava.

4 Što su prioriteti Dalmatinskoga regionalnog saveza HNS-a, čiji ste predsjednik?
Dalmacija ima izuzetne potencijale, no po BDP-u je ispod hrvatskoga prosjeka. Naša je osnovna zadaća revitalizirati sva poduzeća u kojima je došlo do stečaja i koja životare, turističke komplekse treba staviti u funkciju, a tu je i neiskorišteno dalmatinsko zaleđe. Velik je potencijal u poljoprivredi, lovstvu, tradicionalnim zanatima i obrtima te kulturnim događanjima. Sve to, međutim, treba povezati. U tom smislu zauzimamo se za osnivanje agencije koja bi imala ulogu spajanja i povezivanja svih tih projekata, a njihova realizacija mogla bi se financirati iz europskih fondova. U konačnici, to bi nam omogućilo dulju sezonu i povećanje standarda građana.

5 Zašto je važna privatizacija HPB-a i CO-a?
Država se treba što manje baviti tvrtkama koje su komercijalne na tržištu, kao što su HPB i CO, a to zahtijeva i ulazak u EU. Vjerujem da će puno kvalitetnije raditi kad budu na tržištu.