Godinu i pol dana proteklo je od kada je HGK otvorio javni poziv zainteresiranim investitorima za dva velika nekretninsko-turistička projekta na području Rijeke i Splita, te Zagreba, no pregovori s potencijalnim kandidatima ipak nisu rezultirali dogovorom i partnerstvom.

HGK, međutim, ne odustaje od projekata kojima će dugoročno nadomjestiti gubitak prihoda nastalih nakon ukidanja obveznog članstva, ali i aktivirati svoj mrtvi kapital i smanjiti troškove održavanja vrijednih nekretnina u Rijeci i Splitu.

Sinergijski učinak
U investicije će, naime, ići samostalno, a prenamjenom postojeće atraktivne zgrade HGK na splitskoj Rivi i investicijom u nekadašnji motel Panorama u Rijeci, HGK će dobiti dva hotela s četiri zvjezdice. Potvrđuje nam to potpredsjednik HGK Tomislav Radoš objašnjavajući razloge odluke koju je na posljednjoj sjednici usvojila skupština HGK, a kojom se odobrava zaključenje ugovora Hotela Panorama iz Rijeke s HGK o zakupu njezinog poslovnog prostora u Splitu.

Na taj način je, kaže, cijeli investicijski projekt zaokružen i prenesen na tvrtku Hotel Panorama, koja je u 100-postotnom vlasništvu HGK, a u čijem je posjedu riječki motel. Ta će tvrtka preuzeti, dakle, operativno vođenje investicijskog projekta, jer se Komora kao takva izravno ne bavi kompanijskim i ulagačkim poslovima.

Tvrtka koja će preuzeti sve komercijalne aktivnosti, Hotel Panorama, trenutačno nema nikakvih aktivnosti, zaposlenika, ni prihoda, a njezinim oživljavanjem i upravljanjem projektima bit će olakšana i nabava i sve druge aktivnosti u HGK-ovom hotelskom biznisu. Time će, procijenjeno je u Komori, biti postignut i značajan sinergijski efekt.

Koliko će, pak, u pokretanje vlastitog hotelskog biznisa HGK morati investirati, Radoš kaže “još nije definirano”. U slučaju motela Panorama nije nevažno i da je prije desetak godina proglašen kulturnim dobrom Ministarstva kulture, kao vrhunsko ostvarenje visokomodernističke arhitekture.

Motel je, inače, izgrađen 1965. godine, s tim da svi objekti nisu dovršeni, a u međuvremenu su, nakon odlaska prognanika iz Domovinskog rata, ostali prazni, zapušteni i ruinirani. HGK je prije nekoliko godina započeo s uređenjem i raščišćavanjem terena i pripremom terena za ulaganje u Mediteranski edukacijski centar izvrsnosti, kojeg se prvotno planiralo osnovati, s ciljem edukacije kadrova u ugostiteljstvu i turizmu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Novi projekt obnove
Za novi projekt obnove Panorame i uređenja hotelskih kapaciteta potrebno je još dovršiti projektnu dokumentaciju i konačan troškovnik, a vrijednosti će ovisiti i o tome hoće li se postojeći objekt restaurirati, što je zahtjevniji i financijski teži postupak, ili će se ići u uklanjanje i ponovnu gradnju po izvornom projektu. Radoš potvrđuje da je HGK nedavno pokrenuo postupak izmjene i dopune građevinske dozvole, one za projekt Mediteranskog edukacijskog centra izvrsnosti.

Projekt rekonstrukcije i revitalizacije Panorame, koji inače potpisuje poznati riječki arhitekt Idis Turato, sada, dakle, predviđa samo hotelski sadržaj. Prema njemu bi ukupno ‘nova’ Panorama trebala imati 56 soba. U HGK-u se nadaju da će se s radovima krenuti tijekom ove godine, čim se dobiju sve suglasnosti konzervatora i zeleno svjetlo za građenje.

Paralelno će se pokrenuti i aktivnosti za pripremu projekta prenamjene u hotel i za zgradu HGK u Splitu. Sada je, naime, u fazi projektiranja, pa će realizacija ‘na terenu’ uslijediti vjerojatno kroz 2025. godinu. Ta je zgrada, gotovo stoljeće stara kamena palača, u odličnom stanju, obnovljena je i dobro održavana, a u njoj je smještena Županijska komora Split. Ideja je preurediti je u luksuzni hotel manjeg kapaciteta, s 21 sobom.

Iako u HGK zasad još ne govore o vrijednostima ovih investicija, procjene kojima se neslužbeno baratalo u vrijeme pokretanja natječaja za odabir potencijalnih investitora prije godinu i pol, kretale su se oko ukupno 20 milijuna eura za Split i Rijeku.

Logično bi bilo da će te brojke sada biti nešto veće, jer su spomenute procjene iz razdoblja prije velikog poskupljenja u građevinskom sektoru, kao i prije promjene namjene objekta u Rijeci, a i sav teret projekta će nositi sam HGK. Osim toga, realizacija projekta u Splitu predviđa i rješavanje pitanja preseljenja Županijske komore i njezinih desetak zaposlenika na novu lokaciju, koju je potrebno osigurati i isfinancirati.

Ova dva hotelska projekta svojim luksuznim lokacijama, na splitskoj Matejuški i atraktivnoj poziciji uz Jadransku magistralu, na međi između Opatije i Rijeke s veličanstvenim pogledom na Kvarner, HGK-u će osigurati dugoročno prihode, a procjene su da će u njima biti otvoreno 70 novih radnih mjesta. Radoš ističe i kako je projekt oba hotela zamišljen kao održivi turizam, koji će povezivati hotele i lokalne proizvođače, OPG-ove i koristiti sve raspoložive potencijale za kružno gospodarstvo.

Kongresni centar na čekanju
Osim na obali, HGK je u planu imao još jedan vrijedan nekretninsko-poslovno-turistički projekt, gradnju kongresnog centra u Zagrebu. No, potraga za investitorom za taj ambiciozni projekt, za koji glavni grad svakako ima potrebu, ipak nije uspjela.

Za razliku od Splita i Rijeke, taj projekt podrazumijeva i osiguranje građevinske lokacije u Zagrebu (natječajem se planiralo da investitor osigura 7 do 12 tisuća četvornih metara, na kojima bi se smjestilo zgradu s 25 tisuća četvornih metara poslovnih i konferencijskih prostora), a i financijski je izuzetno zahtjevan. HGK nema ni lokaciju, niti dovoljno financijske snage da samostalno ide u takav pothvat, pa je kongresni centar u Zagrebu u ovom trenutku HGK stavio ‘na čekanje’.