Cijene hrane i usluga nisu mirovale ni u kolovozu, tako da se slobodno može reći da su hrvatski građani iz ljeta izašli s još nižim životnim standardom. Prvo je ‘zapaprio’ srpanj, a onda je kolovoz donio nešto jači skok cijena usluga i nešto blaži skok cijena hrane. U isto vrijeme zabilježeno je pojeftinjenje energije pa je, kad se sve zbroji i oduzme, kolovoška inflacija na mjesečnoj razini ubrzala samo 0,1 posto, dok je u odnosu kolovoz 2024. godine indeks potrošačkih cijena rastao 4,1 posto.

Pada realna potrošnja stranaca

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena, usporediv s drugim europskim državama, bio je impresivnih 4,6 posto – više nego dvostruko jače od ostatka Europe, čiji se građani kao turisti i ove godine čude hrvatskoj skupoći. Registrirao ju je i Eurostat, europski statistički ured koji navodi da su cijene u hrvatskim hotelima i restoranima od početka 2015. do srpnja ove godine skočile čak 84 posto, dok je prosječno poskupljenje istih usluga na razini Europske unije bilo 45 posto. Talijani su u istom razdoblju digli cijene usluga u hotelima i restoranima za 33 posto, Malta za 49 posto, Portugal za 58 posto, Albanija za 20 posto, Slovenija za 55 posto, Crna Gora za 68 posto, Grčka za 41 posto, Španjolska za 38 posto, Francuska za 27 posto, odnosno sve su turističke ekonomije poskupljivale bitno sporije od Hrvatske. Usporediv intenzitet poskupljenja bilježe samo zemlje istočnog bloka – Češka je digla cijene u hotelima i restoranima za 97 posto, Slovačka i Bugarska za 84 posto, a Mađarska za 128 posto. Ipak, u apsolutnim iznosima te zemlje zaostaju za Hrvatskom, što će se sigurno odraziti i na konačnu turističku zaradu. Premda Hrvatska narodna banka procjenjuje da će prihodi od turizma biti veći, i nominalne su brojke pozitivne, središnja banka već neko vrijeme bilježi realno smanjenje potrošnje stranaca.

Usporavanje se ljetos osjetilo i u trgovini, pa je tako realna godišnja stopa rasta prometa u trgovini na malo usporila u srpnju na 1,4 posto, što je najskromniji rast na godišnjoj razini u posljednje dvije godine. To se usporavanje prelilo i na proračun koji se puni lošije od plana, a posebno su podbacili prihodi od PDV-a, zbog kojih je Vlada krenula u pripremu rebalansa proračuna za ovu godinu koji će, prvi put nakon niza godina, donijeti rezanje proračunskih rashoda i štednju na svakom koraku. Ta bi se štednja trebala prenijeti i na proračun za 2026. godinu, kada se očekuje dodatno smanjenje novčanih transfera iz Bruxellesa.

Domaće je stanovništvo još proljetos, prilikom bojkota, osvijestilo skupoću u domaćim trgovačkim centrima, pa su se stanovnici pograničnih područja preorijentirali na šoping u susjedstvu, ili pak na jeftiniji online šoping za tehničku robu i elektroniku. Dostava je postala najbrže rastući biznis u Hrvatskoj, a jedino im je ograničenje manjak radne snage jer se čak ni stranci, čim savladaju osnove, ne zadržavaju na slabo plaćenim poslovima dostave.

Od ulaska u eurozonu HNB je počeo komentirati mjesečne podatke o inflaciji, te u najnovijoj analizi uočavaju da je ubrzavanje rasta cijena usluga utjecalo na ubrzanje kolovoške inflacije. Tako je inflacija cijena usluga u kolovozu ubrzala na 7,1 posto sa 6,6 posto u srpnju. Iako u puno manjoj mjeri, ubrzao se i rast cijena industrijskih proizvoda (na 0,4% s 0,3% u srpnju). Uslijed ubrzavanja rasta cijena usluga i industrijskih proizvoda, ubrzala se i temeljna inflacija, na 4,1 posto u kolovozu s 3,8 posto koliko je iznosila u srpnju. Osim toga, blago se ubrzao rast cijena energije (na 2,7% u kolovozu s 2,6% u srpnju), unatoč mjesečnom pojeftinjenju energenata koje odražava smanjenje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u kolovozu, na što je djelovala povećana ponuda, osobito iz OPEC+ zemalja, uz istovremeno pojačanu zabrinutost oko rasta globalne potražnje.

Među rekorderima

Zabrinutost zbog viška ponude dodatno je potaknula najava OPEC+ zemalja o povećanju proizvodnih kvota od rujna, ističe HNB. S druge strane, inflacija cijena hrane se, nakon izraženog ubrzavanja u prethodna tri mjeseca, u kolovozu usporila na 6,6 posto sa 7 posto u srpnju. Uslijed usporavanja rasta cijena hrane njihov se doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena u kolovozu smanjio na 1,9 postotnih bodova, dok se doprinos cijena usluga povećao na 2,3 postotna boda. Inače, postizanje stabilnosti cijena jedna je od zadaća središnje banke. Gostujući nekidan na Novoj TV, guverner Boris Vujčić kazao je da nam je hrana skupa jer je “produktivnost naše poljoprivrede niska, značajno niža nego u Europi”.

Hrvatska je, nakon Estonije (6,2 posto), imala najvišu stopu inflacije u eurozoni. Hrvatsku prate Slovačka (4,4%), Austrija i Latvija (obje bilježe 4,1%). Uz pad u Cipru (-0,1%), najnižu godišnju stopu opće inflacije u kolovozu bilježe Francuska (0,8%), Italija (1,7%) i Irska (1,8%).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost