EN DE

Nakon paprenog srpnja, i u kolovozu novo ubrzanje inflacije zbog cijena usluga

Autor: Ljubica Gatarić/VL
02. rujan 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Foto: Shutterstock

Prošli mjesec donio je nešto jači skok cijena usluga i malo blaži skok cijena hrane.

Cijene hrane i usluga nisu mirovale ni u kolovozu, tako da se slobodno može reći da su hrvatski građani iz ljeta izašli s još nižim životnim standardom. Prvo je ‘zapaprio’ srpanj, a onda je kolovoz donio nešto jači skok cijena usluga i nešto blaži skok cijena hrane. U isto vrijeme zabilježeno je pojeftinjenje energije pa je, kad se sve zbroji i oduzme, kolovoška inflacija na mjesečnoj razini ubrzala samo 0,1 posto, dok je u odnosu kolovoz 2024. godine indeks potrošačkih cijena rastao 4,1 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Pada realna potrošnja stranaca

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena, usporediv s drugim europskim državama, bio je impresivnih 4,6 posto – više nego dvostruko jače od ostatka Europe, čiji se građani kao turisti i ove godine čude hrvatskoj skupoći. Registrirao ju je i Eurostat, europski statistički ured koji navodi da su cijene u hrvatskim hotelima i restoranima od početka 2015. do srpnja ove godine skočile čak 84 posto, dok je prosječno poskupljenje istih usluga na razini Europske unije bilo 45 posto. Talijani su u istom razdoblju digli cijene usluga u hotelima i restoranima za 33 posto, Malta za 49 posto, Portugal za 58 posto, Albanija za 20 posto, Slovenija za 55 posto, Crna Gora za 68 posto, Grčka za 41 posto, Španjolska za 38 posto, Francuska za 27 posto, odnosno sve su turističke ekonomije poskupljivale bitno sporije od Hrvatske. Usporediv intenzitet poskupljenja bilježe samo zemlje istočnog bloka – Češka je digla cijene u hotelima i restoranima za 97 posto, Slovačka i Bugarska za 84 posto, a Mađarska za 128 posto. Ipak, u apsolutnim iznosima te zemlje zaostaju za Hrvatskom, što će se sigurno odraziti i na konačnu turističku zaradu. Premda Hrvatska narodna banka procjenjuje da će prihodi od turizma biti veći, i nominalne su brojke pozitivne, središnja banka već neko vrijeme bilježi realno smanjenje potrošnje stranaca.

Autor: Ljubica Gatarić/VL
02. rujan 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati