U Fortenova grupi polako se finaliziraju dva paralelna procesa vlasničkih preslagivanja. Uz poljoprivrednu diviziju kao dio biznis portfelja za koji je u tijeku proces prodaje, tu je i pospremanje vlasničke strukture same kompanije s ciljem rješavanja utega sankcioniranih dioničara. Obje operacije važne su za buduće poslovanje i put prema održivim uvjetima financiranja.

Poslovanje

Podravka dostavila obvezujuću ponudu za poljoprivredne tvrtke Fortenova grupe

Vezano uz potonji “front”, Europska komisija je u okviru uobičajenog postupka revizije koncentracija obznanila da se Pavlu Vujnovcu odnosno njegovoj tvrtki Open Pass odobrava stjecanje pune kontrole nad Fortenova grupom, preko jedne od nizozemskih tvrtki (MidCo) koje čine prilično složenu kapitalnu strukturu Grupe.

To je regulatorno odobrenje jedan od preduvjeta za konačnu realizaciju transakcije osmišljene i započete potkraj 2023. s ciljem rješavanja problema sankcioniranih dioničara. Tim je planom definirano da Open Pass Ltd. preuzme obvezu da, po potrebi, osigura sveukupan iznos transakcije od 500 milijuna eura bezuvjetno, odnosno dodatnih do 160 milijuna ako se ispune zacrtane pretpostavke.

Pritom su ostali nesankcionirani dioničari imali izbor između ostanka u vlasničkog strukturi ili izlaska iz nje, tj. isplate. Rokovi za njihova očitovanja su prošli, a koliki će natpolovični udjel (npr. 60, 70 ili 100 posto) u Fortenovi na kraju imati Vujnovac, znat će se tek kad suvlasnici koji su se odlučili na “rollover” izvrše uplate.

Rješavanje problema dioničara u sankcijskom režimu jedna je od važnih pretpostavki (ne i jedina) da kompanija u financiranju napokon postane “bankabilna”, što već godinama nije bila i zbog čega se mora(la) oslanjati na skuplje financiranje kod fondova rizičnog kapitala.

I prodaja agro biznisa od velike je važnosti u smislu uvjeta financiranja, to prije što se polako bliži i dospijeće 1,2 milijarde eura duga Fortenove prema američkom fondu odnosno investicijskoj kompaniji HPS Investment Partners. U lanjskom rujnu s njom je ugovoren aranžman kojim je uoči dospijeća obvezničkog duga “kupljeno” dodatnih nešto više od godinu dana; do kraja studenoga ove godine.

Pokretanje postupka prodaje Fortenovina poslovnog područja poljoprivrede bilo je jedna od ugovornih klauzula u okviru tog prilično skupog aranžmana. Uz jednokratni trošak od 70-ak milijuna eura koji je pretočen u 6,75 posto diskonta pri izdanju, to financiranje ugovoreno je uz Euribor uvećan za maržu od 6,80 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Utržak od prodaje agrobiznisa svakako bi značajno olakšao predstojeće refinanciranje. Među financijašima trenutno se uglavnom procjenjuje da bi ta prodaja kompaniji mogla donijeti između 300 i 350 milijuna eura, iako se u fazi davanja neobvezujućih ponuda baratalo i većim ciframa, a neki u vezi s konačnom cijenom podsjećaju da je Ledo i ostatak divizije zamrznute hrane na kraju prodan uz osjetno veću cijenu u odnosu na tržišne spekulacije uoči prodaje.

Jedan od razloga sadašnjih očekivanja je i to što je prošla godina u pogledu profitabilnosti agrobiznisa bila znatno slabija od (rekordne) 2022. pa je i višegodišnji prosjek operativne dobiti EBITDA kao jedan od važnih parametara u sličnim transakcijama nešto umanjen.

Zasad javno dostupni podaci za 2023. (prema Fina info.bizu) upućuju da su sve četiri Fortenovine agro kompanije koje su predmetom prodaje ostvarile rast prihoda, ali im je neto dobit uvelike splasnula (Vupik i PIK Vinkovci) ili je čak iskazan gubitak (Belje i Vinka). U svakom slučaju, operativna dobit 2023. znatno je manja od rekordnih gotovo 52 milijuna eura iz 2022., a moguće i od 35 milijuna eura zabilježenih 2021.

Isto tako, iz iskazanih neto dobiti drugih ključnih kompanija Fortenove proizlazi da je rast dobiti ostvario tek Konzum (i to za 4,2 posto, na 18,4 mil. eura), pa će i na razini cijele grupe izvješća vjerojatno pokazati da je lani ostvarena konsolidirana EBITDA osjetno manja nego godinu prije. To implicira i lošiji omjer neto duga i operativne dobiti EBITDA, što je opet važno u kontekstu refinanciranja duga.

Time prodaja agrobiznisa samo dodatno dobiva na važnosti jer ona omogućuje veliko jednokratno smanjenje duga, a istodobno se njegovom prodajom (trajno) izbija razmjerno nevelik dio ukupne EBITDA-e. To je ustalom, bio i jedan od razloga zašto je izbor dijela portfelja za prodaju pao upravo na poljoprivrednu diviziju.

Koliko za koga od tri igrača u igri za kupnju vrijede kompanije koje se prodaju, tj. kako su vrednovali sinergijske učinke, potencijal rasta i/li tehnološku (pod)investiranost, ostaje vidjeti. A za koji mjesec pokazat će se i hoće li Fortenova predstojeće refinanciranje duga ponovno aranžirati s HPS-om ili će to dospijeće ipak riješiti s bankama – npr. kombinacijom domaćih i stranih, o čemu je bilo spekulacija među domaćim investicijskim bankarima.