Još je 2023. bila loša godina za mnoge u drvnoj industriji, no podaci za 2024. su porazni. Analizom prvih objava lanjskih poslovnih rezultata koju je uoči ovogodišnje Drvno-tehnološke konferencije, koja se održava danas i sutra u Opatiji, proveo Hrvatski drvni klaster, pokazuje kako je čak dvije trećine tvrtki zabilježilo negativan rezultat, a ono još više zabrinjava i to što se ni u ovoj godini stanje ne mijenja.

Ostvareni gubici tvrtki iz drvne industrije u 2024. kreću se na razini od nekoliko tisuća eur pa sve do nekoliko desetina milijuna eura za veće proizvodne grupacije. I pojedinačno se u drvnom sektoru intenzivno češljaju ovih dana brojke iz financijskih izvješća koja otkriva da su glavni proizvođači, gledano po količini drvne sirovine koju kupuju na hrvatskom tržištu, prvi put u 15 godina proizveli i ukupan neto gubitak.

Najveće tvrtke, njih 50 koje od Hrvatskih šuma kupuju 65 posto ukupne sirovine, ostvarile su više od 20 milijuna eura neto gubitka. Dvije godine ranije, taj je rezultat bio u plusu od čak više od 90 milijuna eura, što najbolje ilustrira porazno stanje u cijelom sektoru.

Analize Hrvatskog drvnog klastera pokazuju da su najviše pogođeni proizvođači u dijelu industrije drvenih podova, što je posljedica pada aktivnosti u građevinskom sektoru. No, osim samog pada narudžbi koji proizvođači ne osjećaju samo na stranim tržištima, nego sve više i na domaćem tržištu, problem je i drastičan pad cijena.

Njegov intenzitet najbolje ilustrira podatak da je u 2023. cijena parketa u srednje nižoj klasi bila oko 26 eura po kvadratnom metru, a danas se ona spustila na svega 18 eura. Na poslovanje drvoprerađivača su se tako prelili globalna politička neizvjesnost i povećani troškovi transporta i logistike, ali i sve izraženije jačanje konkurencije iz azijskih zemalja koje s jeftinijim proizvodima prodiru u EU.

“I postojeći komercijalni trendovi drvnih proizvoda u Europi su razočaravajući bez najavljenih tržišnih pomaka u graditeljstvu, odnosno nisu se ostvarila očekivanja tržišnog oporavka s početka ove godine.

Većina vlasnika i direktora tvornica ističe kako će se isti rezultati posljedično odraziti i na nastavak investicija u sektoru, budući da su upravo investicije kroz protekle dvije godine označene kao jedno od mogućih rješenja za prevladavanje učinaka krize koja ima svoje ishodište u gospodarstvu Njemačke”, ističe Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Pada proizvodnja
I podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju obujma industrijske proizvodnje u Hrvatskoj također potvrđuju loše trendove u financijskom poslovanju sektorskih tvrtki na razini prošle godine. U prvom tromjesečju bilježi se pad proizvodnje od 6,1 posto na godišnjoj razini. Uspoređuju li se podaci za ovogodišnji ožujak i isti mjesec 2021., brojke su još poraznije – pad prelazi 28 posto u segmentu proizvodnje namještaja, odnosno gotovo 16 posto u preradi drva.

Dok privatni proizvođači prolaze teško razdoblje i na obzoru nema još uvijek naznaka pozitivnih promjena, državna tvrtka Hrvatske šume godinu je završila s rekordnim prihodima i s ostvarenom neto dobiti. Prihodi su joj porasli za 46 milijuna u odnosu na prethodnu godinu, a čak 160 milijuna unatrag pet godina, na ukupno 461 milijun eura. Dobit je, istina, manja nego prethodnih godina, nešto iznad 1,3 milijuna eura. Oči proizvođača uprte su u Hrvatske šume i njezino poslovanje i zbog cijena koje su im podignute, a čime dodatno gube na konkurentnosti u sve težim uvjetima dolaska do posla.

“Situacija s tržištima u 2025. će biti najmanje ista kao u 2024., odnosno jednako loša, a Hrvatske šume su istovremeno podigle razinu cijena za godišnje više od 40 milijuna eura novog troška za industriju, koja je, dakle, već proizvela gubitak.

Ako pogledamo perspektivu poslovanja za 2025., realno industrija će povećati i generirati samo veći minus, sve dok se ne oporave tržišta koja će opet početi plaćati veće cijene proizvoda jer Hrvatske šume s druge strane sigurno neće smanjivati svoje troškove poslovanja niti ući u dubinu restrukturiranja da proizvode tržišnu vrstu sirovine koja onda opravdava i veću cijenu. Dapače, Hrvatske šume će novim troškovima koje sada imaju, ako žele generirati dobit, morati još podići cijenu drvne mase u narednih godinu-dvije”, ističe Nikola Požgaj, vlasnik Požgaj grupe.

Novi pristup sirovini
Tema Hrvatskih šuma i sirovina neminovno će biti i u fokusu rasprava na Drvno-tehnološkoj konferenciji, najvažnijem sektorskom godišnjem okupljanju u Hrvatskoj i na jugoistoku Europe. Budući da se približava kraj desetgodišnjem modelu raspodjele drvne sirovine, a kojim se štiti domaće proizvođače s osiguranom količinom, (kojeg je, uzgred, Europska komisija uzela u razmatranje i ono je u tijeku), predstavnici tvrtki i stručnjaci koji će se okupiti u Opatiji odaslat će svoje prijedloge kako od 2027. godine osigurati pristup sirovini.

Velik problem trenutačno zadaju i količine drvne sirovine nastale nakon razornih oluja prije dvije godine, a koja je srozala kvalitetu i utječe na dinamiku isporuke drva. Uz sve to, ne nazire se smirivanje političkih i trgovinskih nestabilnosti na globalnoj razini zbog čega u ovoj proizvodnji već daju procjene kako će trenutačna kriza koju prolazi drvna industrija ostaviti daleko teže posljedice od one iz 2008. i 2014., te pandemijske 2020.