U odnosu na listopad lani, vrijednost kredita stanovništvu porasla je za 4,8 milijardi kuna ili za 4 posto, pa se rast kreditne aktivnosti prema stanovništvu bilježi već 14. mjesec zaredom. U odnosu na rujan, iznos kredita stanovništvu viši je za 915,4 milijuna ili 0,7 posto.

Prema valutnoj strukturi kreditnih kreditnih obveza sektora stanovništva, vidljiv je trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu zasigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa, ističu analitičari RBA.

Kunski krediti stanovništvu porasli su u listopadu na godišnjoj razini za 13,2 posto, na 63,8 milijardi kuna, nastavivši s dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta koje traju pune tri godine. Na mjesečnoj razini porasli su za 1,4 posto.

Nasuprot tome, nominalan iznos valutnih kredita, uz stagnaciju na mjesečnoj te pad na godišnjoj razini za 4,3 posto, krajem listopada iznosio je 59,6 milijardi kuna. Pad vrijednosti valutnih kredita na godišnjoj razini započet je još 2012. godine, zamjećuju u RBA.

Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana narastao za oko 4 postotna boda, pri čemu je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u listopadu iznosio 52 posto.

Najviše kredita stanovništvu, 43 posto, odnosi se na stambene kredite, koji su krajem listopada iznosili 53,1 milijardu kuna. To je za 0,5 posto više na mjesečnoj te za 1,9 posto više na godišnjoj razini.

Gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 38,4 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, i peti mjesec za redom bilježe dvoznamenkastu godišnju stopu rasta – na kraju listopada su iznosili 47,4 milijardi kuna što je 11 posto više nego lani.

„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva koje su svakako podržane i niskim kamatnim stopama, prema našim očekivanjima taj rast bi trebao biti umjeren osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora kao i strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuju u RBA.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost