„Uvijek ima mjesta na vrhu“, riječi su to Daniela Webstera, bivšeg državnog tajnika SAD-a. No, nije rekao što se dogodi kada netko i dođe do tog vrha. Samo rijetki će se uspjeti održati i to je vještina koja je u današnjem svijetu sve traženija. Korporacije, upravljanje, ljudi i držanje koraka s tehnologijom mnogima su i dalje nepoznanica. Kako se snaći u tom svijetu i koji su novi trendovi govorit će se na konferenciji Poslovnog dnevnika Change Makers (30. rujna). O korporativnom upravljanju i vođenju popričali smo s Markom Remenarom, predsjednikom Uprave Adris grupe, koji je i jedan od panelista konferencije.
“Korporativno upravljanje je zapravo razumijevanje svijeta oko sebe. Tu je osobito važna korporativna kultura jer u tome je korijen i korporativnog upravljanja i poslovnog uspjeha, te visoka razina profesionalizma, pogotovo na ključnim pozicijama u kompaniji.”

Postat će prvi takav lanac

Njemački Lidl od 4. kolovoza uvodi veliku novost, kupci će novu mogućnost imati u svim poslovnicama

Jedna od tema konferencije je i to je li CEO (generalni direktor) doista najvažnija osoba u korporaciji.
“CEO je primus inter pares (prijevod: prvi među jednakima) u top menadžmentu. U svakom slučaju, osim odgovornosti za uspjeh (i neuspjeh), iznimno je važan za formiranje korporativne kulture kompanije te načina kako se upravlja kompanijom. Uz to ima ključnu ulogu u motivaciji zaposlenika. Bez motiviranih ljudi kojima je jasno zašto rade to što rade nema uspjeha”, kaže Remenar, a mi ga pitamo kakav bi pravi direktor stoga trebao biti?

“Postoje različiti stilovi upravljanja koje CEO-i primjenjuju i nebrojeni primjeri uspješnih kompanije s CEO-ima koji imaju različite stilove – od inkluzivnog, timskog, do iznimno autoritarnog. Po mom mišljenju, ne postoji jednoznačan odgovor na ovo pitanje. Učinkovitost različitih stilova do neke mjere zavisi i od industrije o kojoj se radi, o fazi razvoja u kojem je kompanija, a i okolnostima u kojima se radi. Primjerice, sasvim sigurno nije primjeren isti stil, a i potrebne kompetencije se razlikuju, zavisno od toga radi li se o IT start-upu ili o multinacionalnoj financijskoj grupi ili se radi o istoj kompaniji koja posluje u okviru globalnog rasta i razvoja ili u ratnim okolnostima.”

sve jača i jača

Objavljen popis najmoćnijih putovnica: Hrvatska prvi put u top 10

Svijet se konstantno mijenja, kako će se mijenjati upravljanje u budućnosti i koje vještine će biti potrebne?
“U svojoj osnovi, vjerojatno se neće mijenjati previše. I dalje će vještine potrebne za upravljanje biti u spektru dobrih socijalnih, emotivnih i kognitivnih vještina. Pri tome bi posebno istaknuo „zdrav razum“ te kapacitet CEO-a da razumije svijet oko sebe na način da njegova percepcija svijeta, tj. okruženja, ljudi i događaja i procesa što više odgovaraju stvarnosti. To je bilo uvijek važno, a čini mi se da će sutra to biti još važnije i teže.

Jednokratno ili mjesečno

Sjajna vijest za dio građana: Općine, gradovi i županije dijele novac, cifre idu i do 1300 eura, evo tko ima pravo

Umjetna inteligencija koristi se u svakodnevnom životu, koliko utječe na ljude i poslovanje?
“Smatram da će dodatno ubrzati većinu procesa (općenito u društvu), te da će se frekvencija donošenja odluka povećati. To će vjerojatno utjecati i na preraspodjelu i reorganizaciju hijerarhija donošenja odluka i na sami sadržaj tih odluka. Sasvim je jasno već danas da se procesi značajno ubrzavaju. Također, tražit će se iznimna sposobnost prilagodbe novim okolnostima, te kako sam već rekao, kapacitet za razumijevanje „stvarnog“ svijeta oko nas. Trebat će nam sreće kao društvu da najbolji među nama, u svakom smislu, budu ti koji će imati i poziciju i kapacitet upravljanja tim promjenama”, pojasnio je pa odgovorio koji je njemu najveći izazov u poslu koji obavlja, ali i koji mu je najveći strah.
“Najveći izazov, ali ujedno i najveća nagrada, jest rad s ljudima i njihovima karakterima, pričama, kompetencijama, percepcijama. Najveći strah imam od podcjenjivanja ljudske gluposti, koje, čini mi se danas više nego prije, ne manjka.”