U ovo vrijeme prije godinu dana premijer Andrej Plenković poručio je, s ove govornice, da je Hrvatska nekoliko koraka od ulaska u eurozonu i Schengen. To smo korake napravili te smo ostvarili dva strateška cilja čime smo se još dublje integrirali u Europsku uniju, počeo je svoj govor Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, na 18. konvenciji Hrvatskih izvoznika.

To je važno, nastavlja Filipović, jer se oko 75% naše ukupne trgovine odvija unutar Schengena, pa je jasno koliko se ulaskom u njega olakšava poslovanje i protok roba, dok se ulaskom u eurozonu eliminira kreditni rizik.

“Najbolje to znaju naši izvoznici koji predstavljaju vitalan, dinamičan i natprosječan segment hrvatskog gospodarstva. To potvrđuju ostvarene stope rasta prihoda i dobiti”, istaknuo je Filipović.

Energetsko čvorište

Dodao je i da nije točan uvriježen stav da rast dolazi od turizma. “Kada usporedite zadnji kvartal 2019. godine, odnosno posljednji pretkrizni, s prvim kvartalom 2023., vidjet ćete da je naš BDP rastao 11,8%, što je drugi najveći realan rast nakon Irske, u Europskoj uniji. Najveći doprinos tom rastu dolazi upravo od izvoza”, rekao je Filipović dodajući da je taj podatak dokaz otpornosti i agilnosti izvoznika na sve šokove koji su se pojavili u tom periodu.

Ministar gospodarstva nije propustio navesti ulogu koju je država imala da bi poduzetnicima pomogla da prežive sve šokove. “Vlada je snažno intervenirala u vrijeme Covid ali i energetske krize. Osigurali smo poduzetnicima stabilan okvir za poslovanje intervencijom u cijene goriva, električne energije i plina”, podsjetio je.

Svjestan svih kriza i neizvjesnosti s kojima se poduzetnici i dalje suočavaju Filipović okupljenim izvoznicima poručuje da nastavljaju s radom na podizanju životnog standarda građana i stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja. Spominje tako da je Vlada u energetskoj krizi povukla nekoliko odlučnih poteza kojima je Hrvatska postala energetsko čvorište ovog dijela Europe.

“Prošle smo godine odlučili udvostručiti kapacitete našeg LNG terminala te uložiti u infrastrukturu ojačanja plinovodne mreže kako bi u doglednoj budućnost plin iz Hrvatske išao u susjedne nam zemlje”, rekao je Filipović dodavši i da se donose odluke kako bi se sve više energije proizvodilo u zemlji. “Upravo je završio natječaj za istraživanje geotermalnih potencijala. Veliki je interes za taj natječaj pa vjerujem, ako će biti uspješan, da ćemo imati novih 400 milijuna eura investicija te da će se energijom iz geotermala opskrbljivati više od 100 tisuća kućanstava”, optimističan je ministar gospodarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Rasterećenje od nameta

Također, navodi, preko Fonda za zaštiti okoliša i energetsku učinkovitost, planira se udvostručiti broj solara na krovovima kućanstava.

Osim projekata energetske i zelene tranzicije, Filipović je poručio da Vlada čini sve da bi bili što atraktivnija “investicijska destinacija”. Spomenuo je tako dvije velike najavljene investicije – onu američkog Jabila u Osijeku koja bi trebala otvoriti 1500 novih radnih mjesta, te onu Knauf Insulationa od 120 milijuna eura. Ove godine, kaže Filipović, poduzetnici mogu očekivati rasterećenje parafiskalnih nameta od 130 milijuna eura.