Sredinom desetljeća slovenska i hrvatska električna energija bit će najskuplja u Europi zbog rasta cijena plina, uglena i emisija CO2, stoji u analizi britanske nezavisne poslovne istraživačke agencije ICIS (Independent Commodity Intelligence Services). 

'Kobne' emisije CO2
Naime, ističu da se trećina proizvodnih kapaciteta električne energije u Sloveniji i Hrvatskoj temelji na fosilnim resursima, tako da će poskupljenje emisija CO2, plina i ugljena biti najvažniji faktor u licitiranju cijene električne energije u obje zemlje. Ove i sljedeće godine bi, prema ovoj analizi, cijene električne energije na oba tržišta trebala ostati ispod 50 USD po megavat satu (MWh).

U tome će im pomoći cijena CO2, koja se procjenjuje da je niža od 27 eura po toni emisije.  Takva cijena potaknut će troškove proizvodnje električne energije od lignita u Sloveniji, a plina u Hrvatskoj.

Međutim, kažu u ICIS-u, do 2025. cijena CO2 povećavat će se na oko 35 eura po toni, što će povećati cijenu proizvodnje električne energije u termoelektranama, pa će cijene električne energije premašiti 75 eura za MWh. Prognoze su uzele u obzir da će  instalirane snage 844 MW na bazi lignita u Sloveniji raditi do 2030.

Također su uzeli u obzir desetogodišnje planove mrežnog operatora. No, upozorava se da bi trenutno napuštanje proizvodnje energije iz lignita učinilo električnu energiju još skupljom. 

Britanski energetski stručnjaci procjenjuju da do 2030. nije izvjesno da će u ovim zemljama doći do znatnijih povećanja kapaciteta obnovljivih izvora energije te da će i to povećanje imati minimalni učinak na ukupnu energetsku proizvodnju. Konkretno, Očekuje se da će 2030. sunce i vjetar činiti 4% ukupne proizvodnje električne energije u Sloveniji, a u Hrvatskoj 15%. 

Izvoz struje
Hidroelektrane su važne u obje zemlje, posebice u Hrvatskoj, pa će cijena električne energije ovisiti i o hidrološkim uvjetima. S druge strane, zbog skuplje električne energije se očekuje da će se udio energije iz ugljena povećati sa sadašnjih 35% na 39% u 2030.

Dodaju da će slovenski izvoz električne energije u Italiju također rasti na kraju desetljeća zbog povećanja prijenosnih kapaciteta i zatvaranja talijanskih elektrana na ugljen.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost