Najnovije istraživanje Flash Eurobarometra, provedeno početkom siječnja u svih 27 država članica Europske unije, a objavljeno sada, uoči Minhenske sigurnosne konferencije, pokazuje da 68% Europljana smatra da se njihova zemlja suočava sa značajnom sigurnosnom ugrozom.
Rezultati pokazuju da se nelagoda osjeti po cijeloj Uniji, očigledno zbog geopolitičkih turbulencija i rata u Ukrajini. Percepcija ugroze znatno varira po zemljama članicama. Prema nalazima Eurobarometra, Francuska bilježi najvišu razinu percipirane prijetnje s 80%, a slijede je Nizozemska i Danska sa 77%, te Cipar i Njemačka sa 75%.
U Hrvatskoj su ispitanici na pitanje da li je, uzevši u obzir svjetska događanja, sigurnost njihove zemlje ugrožena, odgovorili ovako: Samo 13 % “posve se slaže”, 39 % “donekle se slaže”.
“Donekle se ne slaže” 28 % , a uopće se ne slaže 17 posto. Povezano s ovim strahom, čak 42% ispitanika izrazilo je zabrinutost da je njihova osobna sigurnost ugrožena. Drugo pitanje odnosilo se na povjerenje u obrambenu ulogu EU-a.
Većina (52%) Europljana rekla je da smatra da će Europska unija ojačati sigurnost i obranu. Povjerenje je bilo posebno izraženo u Luksemburgu (76%), Portugalu (74%), Cipru (73%) i Litvi (71%).
Samo osam posto Hrvata u to potpuno vjeruje, a “uglavnom vjeruje” 46 % – dakle, iznad pedeset posto ispitanih u Hrvatskoj ima povjerenje da se Europa obrambeno zahuktava u pravom smjeru. “Više ne vjeruje nego što vjeruje” 31 %, a “nimalo ne vjeruje” 11 %.
Podaci sugeriraju da, iako je obrambena uloga EU tradicionalno bila nepostojeća, javno mnijenje se pomiče prema većem prihvaćanju Bruxellesa u sigurnosnim pitanjima.
To je jako velika promjena u mentalitetu. Novo pitanje odnosilo se na obrambene izdatke i prioritete tzv svemirske politike. Konkretno, pitalo se da li se odobrava sadašnja razina obrambenih ulaganja u Europskoj uniji, ili bi se ta ulaganja trebala povećati.
Podrška za veću potrošnju vrlo je visoka u Litvi (80%), Portugalu (89%), Finskoj (83%), Španjolskoj (80%) i Danskoj (78%).
U Hrvatskoj je podrška također relativno visoka: 34 % smatra da su sadašnja ulaganja nedovoljna, 44 % da su odgovarajuća. Samo 11 % ispitanika u Hrvatskoj smatra da su sadašnja davanja u obranu u EU previsoka.
Svemirska politika obično se odnosi na najnoviju obrambenu tehnologiju. Od ispitanih građana Unije, njih 53% identificiralo je sigurnost i obranu kao ključni prioritet svemirske politike EU-a. Slijede okoliš i klima (36%) te industrijska konkurentnost (31%).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu