Najmanje rade Nizozemke i Belgijanci, Hrvatice i Hrvati u zlatnoj sredini Unije

Autor: Marija Brnić , 11. kolovoz 2022. u 07:41
Prosječan radni tjedan Hrvata ima 39,1 sata, a Hrvatica 38,3 sata/D. Javorović/PIXSELL

U Austriji, Finskoj, Švedskoj… zaposlenici više izostaju s posla nego u Hrvatskoj.

U zemljama EU broj sati rada u tjednu veći je kod zaposlenih muškaraca, dok žene u većoj mjeri izostaju s posla, zaključak je do kojeg su došli analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) češljajući podatke Eurostata.

No, razlike po oba kriterija, i broju radnih sati i udjelu onih koji izostaju s posla, značajno variraju od zemlje do zemlje.

Tako je, primjerice, među zaposlenicima na puno radno vrijeme u dobi od 20 do 64 godine, prema podacima za prošlu godinu, najveća razlika u broju radnih sati između muških i ženskih radnika zabilježena u Nizozemskoj, gdje muškarci u tjednu imaju u prosjeku 38,2, a žene 35,0 radnih sati.

Izostanci s posla
Neznatno je manja razlika između zaposlenih muškaraca i žena u Irskoj, u kojoj radni tjedan muškaraca broji 39,6 radnih sati, a žena 36,8 sati.

Najmanja je, pak, razlika između broja radnih sati u Rumunjskoj, Latviji, Litvi i Mađarskoj, u kojima radni tjedan traje gotovo identičan broj sati kod zaposlenika oba spola.

Rekorderi EU po broju tjednih radnih sati, s više od 40 radnih sati, inače su muški radnici u Rumunjskoj, Grčkoj, Poljskoj, Cipru i Sloveniji, dok u tjednu više od 40 sati ne rade žene niti u jednoj EU članici.

Najveći broj radnih sati u tjednu imaju ugovorene žene koje su zaposlene u Rumunjskoj (39,8), te Bugarskoj, Litvi, Latviji i Sloveniji.

Najkraći radni tjedan imaju muškarci u Belgiji (37,4 sata), a kod žena su to Nizozemke sa spomenutih 35 sati. Što se naših brojki tiče, one su na razini EU u zlatnoj sredini – prosječan radni tjedan Hrvata ima 39,1 sata, a Hrvatica 38,3 sata.

Za razliku od radnih sati u tjednu, žene generalno gledajući s posla izostaju više. Naravno, to se povezuje i s činjenicom da žene rađaju i više su angažirane na brizi o djeci, a analitičari HZZ-a ukazuju i da razlikama u opsegu izostajanja s posla između pojedinih zemalja pridonose upravo i razlike koje su prisutne u pogledu regulacije bolovanja i roditeljskog dopusta radnika i njihove primjene u svakodnevnom životu.

Najveće razlike u postotku muškaraca i žena koji izostaju s posla prema podacima za prvo tromjesečje ove godine uočene su, pak, u nekadašnjim socijalističkim zemljama, a rekorderi su Češka i Slovačka.

U Češkoj je ta razlika čak 10 postotnih bodova (muškaraca je izostalo 5,1, a žena 15,1%), dok je razlika u Slovačkoj još i izraženija (izostalo je 4,8 muškaraca i 15,1% žena).

Malta: Žene više rade
Ta je razlika u EU, inače, najmanje vidljiva u Španjolskoj, a zanimljivo je i da u samo jednoj zemlji muškarci izostaju s posla više nego žene, a taj slučaj je Malta. Ukupno gledajući, najmanje izostaju s posla i muškarci i žene u Bugarskoj, Rumunjskoj, te Malti.

U Hrvatskoj se u pravilu percipira da je ona ekstreman slučaj visokog broja izostanaka i tzv. lažnih bolovanja, a i poslodavci uporno upozoravaju da to za njihovo poslovanje predstavlja akutan problem i veliko opterećenje, no gleda li se podatke iz HZZ-ove analize, a oni se odnose na ovu godinu u kojoj nema tako izraženih “pandemijskih” izostanaka, Hrvatska po tom kriteriju ipak nije među rekorderima u EU.

U sedam zemalja, naime, veći je udjel muškaraca koji izostaju s posla (Španjolska, Francuska, Cipar, Nizozemska, Austrija, Finska i Švedska), dok više žena nego kod nas izostaje s posla u osam država (Češka, Estonija, Francuska, Cipar, Austrija, Slovačka, Finska i Švedska). Točnije, izostanke je u prvom kvartalu imalo 7,4 posto zaposlenih muškaraca i 10,9 posto žena u Hrvatskoj.

Komentirajte prvi

New Report

Close